BiH - život u minskom polju

Prema zvaničnim podacima u cijelom svijetu je položeno preko 110 miliona nagaznih mina. Od 1975. godine širom svijeta od eksplozija mina osakaćeno je ili ubijeno preko milion ljudi. Statistički podaci govore da je polaganje mina 25 do 100 puta brže nego njihovo uklanjanje. Oni koji su nastradali se ne predaju, idu dalje i bore se za svoje porodice, dok drugi razmišljaju kako organizovati posao pored minskih polja i zaštiti ljude.

Život na području na kojem su položene mine nije jednostavan. Na svakom koraku su upozoravajuće table sa kosturskim glavama i natpisom mine. Enver Isić ni nakon desetak godina života u neposrednoj blizini minskog polja kod Stoca nije se navikao na taj osjećaj: „Volio bih ljudima dočarati kakav je osjećaj kada idem iza tabli na kojima se nalaze znakovi sa mrtvačkim glavama, gdje je jasno naznačeno da u sekundi možemo izgubiti život. Teško je to objasniti! Mi, koji tu živimo, polako se na to i navikavamo. Živimo i ne živimo!“ govori Isić.

Mine su komšije mnogim stanovnicima Bosne i Hercegovine. „Jedan dio mina prolazi kroz samo selo. Preko njiva, imanja. Svakodnevno viđamo mine. Neke skinemo, neke razmontiramo, neke prođemo...“ priča Arif Ratkušić.

Susret s minom preživio je Hasan Bilalović. Ostao je bez noge. Bavi se voćarstvom i na taj način izdržava svoju porodicu. „Nije mnogo naporno raditi u voćnjaku. Bez obzira na moju invalidnost, sve stižem i to mi pričinjava zadovoljstvo, ali i osigurava sredstva za egzistenciju“ ističe Bilalović.

BHMAC: Planiramo eliminisati mine u BiH do 2019.godine

Oko 19.000 zapisnika minskih polja postoji u Bosni i Hercegovini. „Oko 1.400 kvadratnih kilometara je sumnjivih površina u Bosni i Hercegovini. S dinamikom koju imamo i određenim reformama koje moramo uraditi u narednom periodu, kako centra tako i protivminskih akcija, problem mina u BiH biće riješen do 2019. godine“, kaže predstavnik Centra za uklanjanje mina BH MAC Dušan Gavran.

Mine na sve strane

Do 2019. godine još je mnogo posla pred deminerima. Uz smirenost i koncentrisanost – pronalazak mine je njihov osnovni posao. Rade Pavlović, vođa deminerskog tima ističe da je mnogo zaostalih minskih polja za koja se još ne zna: „Mada su vojske poslije ratnih dejstava bile dužne predati sve raspoložive informacije o minama, mnogi to nisu učinili. Zapisnici su rađeni nekvalitetno, te tako brojna minsko eksplozivna sredstva nigdje nisu ucrtana“.

Evropska unija je obezbijedila novih 2 miliona eura kroz Instrument predpristupne pomoći za deminiranje. U BiH je poslije rata od mina stradalo 1.669 osoba, od čega smrtno 588.

Autor: Sanel Kajan

Odg. ured.: Senad Tanović