Brejvik dobio najveću moguću kaznu
24. august 2012Odlučujuća rečenica predsjednice sudijskog vijeća Elizabete Arnsen (Elizabeth Arntzen) izgovorena je odmah na početku: "Presuda je donesena jednoglasno i glasi: Anders Bering Brejvik ( Anders Behring Breivik) osuđen je na kaznu zatvora. To je najviša kazna i iznosi 21 godinu zatvora."
Pritom je predsjedavajuća Sudijskog vijeća nabrojala brojne paragrafe, na kojima počiva ovakva odluka Sudijskog vijeća. Tako je Brejvik dobio najvišu moguću kaznu zatvora u Norveškoj, ali i nakon toga će morati ostati u zatvoru. O tome koliko dugo, odlučivaće se nakon isteka kazne od 21 godinu zatvora.
Navodi o viteškom redu templara
Teoretski bi ovaj masovni ubica doživotno mogao ostati u zatvoru. Presuda je napisana na 90 stranica. Rezultat je odluke dvoje profesionalnih sudija i tri porotnika. Važne razloge za presudu Elizabet Arnsen je iznijela odmah na početku. Ona je podsjetila na izjave Brejvika o navodnom viteškom redu templara. "Brejvik je sudu dao detaljan opis ove mreže, koju on naziva viteškim redom templara", kazala je ona.
Sutkinja je pomenula i bilješke o navodnoj osnivačkoj sjednici ovog reda u Londonu 2002. godine. Kasnije je Brejvik nastojao korigovati svoje izjave, ocijenivši ih pretjeranim i pompoznim, rekla je sutkinja i dodala da je policijska istraga pokazala da ova ekstremno-desničarska mreža najvjerovatnije ne postoji. Vitezovi očito postoje samo u Brejvikovoj mašti. S obzirom da je Brejvik to znao, on je tome prilagodio svoju izjavu na sudu. I to je, rekla je predsjedavajuća Sudijskog vijeća, dokaz da on zna šta radi i zna šta govori. Stoga je on u potpunosti odgovoran za svoja nedjela.
Uživa biti u centru pažnje
Norveški eksperti izrazili su olakšanje povodom presude. Da je Brejvik proglašen neuračunljivim i odveden na psihijatriju, takvu presudu bilo bi puno teže obrazložiti. U sudnici su svi prisutni pažljivo slušali izlaganje sutkinje. Optuženi Brejvik pratio je proces skoncentrisano i bez izražaja na licu. On svakako uživa biti u centru pažnje. Ali njegovo ponašanje nije odavalo utisak da se izruguje žrtvama. Brejvik je priznao da je 22. jula 2011. godine u bombaškom napadu u Oslu i masakru na ostrvu Utoja ubio 77 osoba. Uprkos tome je izjavio da se ne osjeća kriv.
Brejvik je preko svojih advokata poručio da još u petak želi dati saopštenje povodom presude. Teoretski on, nakon obrazloženja presude, na to ima pravo. Još se međutim ne zna da li će mu sudije to odobriti.
Autori: Tim Krohn / Jasmina Rose
Odgovorna urednica: Marina Martinović