Endometrioza - dugo čekanje na dijagnozu

Sabrina Lobing čekala je oko 15 godina na dijagnozu. Danas ima 29 godina i zna da ima endometriozu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 190 miliona žena i djevojčica u reproduktivnoj dobi širom svijeta boluje od endometrioze.

„Uvijek sam mislila da nešto nije u redu", kaže ova mlada žena. Sabrina Lobing je prvi put dobila menstruaciju kada je imala devet godina. Obilna krvarenja često su trajala deset do petnaest dana. I većinu vremena Sabrina je imala jake bolove.

Kasnije su se javljale redovne nesvjestice. Sa jedanaest godina, ona je prvi put uzela pilulu jer nije mogla izdržati bolove. Do svoje 18. godine Sabrina Lobing je probala oko 14 različitih hormonskih suplemenata. Ali za termin "endometrioza" čula je tek kada je već bila odrasla.

Endometrioza i adenomioza

Kod hronične bolesti endometrioze, tkivo koje podsjeća na sluzokožu materice raste izvan materice u abdomenu. Ova žarišta endometrioze mogu biti raspoređena po cijelom tijelu i nalaze se, na primjer, na jajnicima, mokraćnoj bešici ili stomačnoj opni. Moguće posljedice su upala ili srastanja.

Međutim, Sabrina Lobing, pored endometrioze, boluje I od adenomioze. Za razliku od endometrioze, žarište adenomioze je u mišićima maternice.

Pacijenti koji boluju od endometrioze ili adenomioze često imaju hronične bolove u donjem dijelu stomaka, bolove tokom polnog odnosa ili poremećaje krvarenja. U nekim slučajevima, oboljenje može dovesti i do neplodnosti.

Međutim, veća je vjerovatnoća da će jaki bolovi sa kojima se suočavaju žene poput Sabrine Lobing biti uzrokovani adenomiozom nego endometriozom. Prema američkoj studiji objavljenoj 2022. godine, postoje dokazi da endometrioza može doprinijeti kasnijem razvoju adenomioze.

Dok deset posto oboljelih širom svijeta pati od endometrioze, brojke za adenomiozu značajno variraju. Druga studija iz 2017. godine pokazala je da oko 42 posto žena s dijagnozom endometrioze ima i adenomiozu. Međutim, postoje različite teorije o tome kako dolazi do razvijanja endometrioze i adenomioze.

Dugo čekanje na dijagnozu

Sylvija Mechsner, profesorica koja se bavi istraživanjem endometrioze i šefica Centra za endometriozu u berlinskom Charitéu, ističe da postoje određeni razlozi za to što dijagnosticiranje bolesti traje toliko dugo: "To je proces koji odvija polako i koji se godinama razvija. Za to vrijeme ginekolozi i dalje ništa ne uočavaju tokom pregleda." Ženama se tokom pregleda najčešće brzo saopšti da je to samo normalna menstrualna bol, a ne patološka menstrualna bol, ističe ona.

To je prije uspostavljanja prave dijagnoze doživjela i Sabrina Lobing. Ljekari su joj uvijek  iznova govorili da kao žena mora prihvatiti te bolove. Sylvija Mechsner to kritikuje: "Ono što se trenutno dešava je da te žene ostaju potpuno same sa tim bolovima."

 "Godinama se oslanjalo na to da se endometrioza ne može uočitii, te da se ona može dijagnosticirati samo pomoću laparoskopije", objašnjava Mechsner. Zbog toga je, ističe, dolazilo do kašnjenja uspostave dijagnoze. Sada se pak, pokjašnjava ona, mnogo toga može vidjeti na ultrazvuku. To uključuje žarišta u crijevima, mokraćnoj bešici, adhezije na cistama, kao i adenomize. "Jedino što ne možemo vidjeti na ultrazvuku su žarišta na stomačnoj opni", nastavlja Mechsner.

Vještačka inteligencija kao pomoć za bržu dijagnozu?

Naučnici polaze od toga da je za dijagnosticiranje endometrioze u prosjeku potrebno osam do 12 godina. Jedan britanski istraživački tim trenutno istražuje postoji li brži način uspostavljanja dijagnoze.

Oni namjeravaju razviti bazu podataka ultrazvučnih i MR-snimaka žena sa simptomima endometrioze. Pri tome oni žele istražiti može li 3D ultrazvuk bolje dijagnosticirati bolest. Cilj je razviti algoritam koji će biti sposoban za bolje očitavanje skeniranih snimaka i bolje dijagnosticiranje.

"Vjerujemo da bi najnovija tehnologija u medicinskom skeniranju, zajedno s razvojem novih moćnih algoritama, mogla biti ključ za efikasniju dijagnozu pacijenata", kaže jedan od naučnika uključenih u provođenje studije, Marc Beggs.

Hronični bolovi kao posljedica endometrioze i adenomioze

Ali dijagnoza i dalje traje dugo i ima posljedice po pacijente – ne samo psihološke: "Mora se razmisliti o tome šta za pacijenta znači deset godina bolova prije uspostave dijagnoze”, kaže Sylvija Mechsner.

Memorija bola se pri tome može promijeniti i prilagoditi. "Bolovi koji traju godinama su vrlo vjerovatno faktori rizika za razvoj hroničnih bolova. To se po svaku cijenu treba izbjeći", kaže Mechsner.

Kod Sabrine Lobing to se više ne može izbjeći. Kod nje su se razvili hronični bolovi. „Ponekad bude bolje, a onda ponovo dođu loši dani", kaže ona. To je uznemirujuće, ne smo za nju, već za njenog partnera.

Ona ponekad osjeti kako se ponovo nešto menja u njenom organizmu. To se, kaže, događa kada se formiraju nove ciste ili se na jajnicima razvijaju nova žarišta endometrioze. "To se doima kao povlačenje, kao da vas neko stalno vuče za jajnike i imate osjećaj da će te se rascijepiti", kaže Lobing.

Mogućnosti liječenja endometrioze

Za Sylviju Mechsner najvažnije je da se sumnja na endometriozu definiše u ranoj fazi i da se pacijentkinja najprije konzervativno liječi hormonskom terapijom. Tek nakon toga, ako pacijentkinja tokom hormonske terapije nije imala krvarenje, a i dalje je osjećala bol, neophodan je operativni zahvat, ističe ona.

U ovom slučaju postoji velika vjerovatnoća pojave žarišta na stomačnoj opni ili cista na jajnicima. Operacija se može izvesti i u slučaju još neostvarene želja za dobijanjem djece. "Tada je u pitanju uklanjanje žarišta endometrioze. Njihovim uklanjanjem se povećavaju šanse za trudnoću", kaže Mechsner.

Danas, međutim, postoji brojne mogućnosti: odgovarajućom terapijom protiv bolova ili multimodalnim terapijama može se djelovati protiv toga. Takozvana multimodalna terapija kombinuje različite oblike terapije. Moguće su akupresura, akupunktura, joga ili vježbe opuštanja. Ali mogu pomoći i obični lijekovi protiv bolova. Prema riječima Sylvije Mechsner, važno je da ljekari objasne ženama koje lijekove protiv bolova mogu, a koje ne mogu uzimati.

I Sabrina Lobing je pokušala pronaći sopstveni način da se nosi sa bolovima. Ona, na primjer, više obraća pažnju na svoju prehranu, jer dijeta s niskim sadržajem histamina i protivupalna prehrana – sa malo mesa, više ribe i manje mliječnih proizvoda – može smanjiti intenzitet bolova kod endometrioze. Zu to se ona bavi jogom i meditacijom. Često, kako bi skrenula pažnju sa bolova, poseže za slikanjem. Ponekad slika čak 13 sati uzastopno. „Tek tada ne primjetim bolove", kaže ona.

ratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu