Kada pesticidi izazovu Parkinsonovu bolest

Kod Ullija Elixmanna bolest se prvi put pojavila 2006. godine, dok je obrezivao ruže. Odjednom više nije imao snage u desnoj ruci. Brzo je postalo jasno: Ulli Elixmann boluje od Parkinsonove bolesti, teške i progresivne neurološke bolesti. Prvobitno se pojavila sumnja: Može li njegov rad s pesticidima biti uzrok? Dugi niz godina bio je izložen pesticidima — često bez zaštitnog odijela i maske za disanje. Danas je veza između otrova iz okoline i Parkinsonove bolesti naučno priznata.

Kod Parkinsonove bolesti, tokom godina, sve više nervnih ćelija u mozgu propada. Te ćelije proizvode dopamin, neurotransmiter koji prenosi signale između mozga i mišića. Zbog toga komunikacija između mozga i mišića slabi, što dovodi do drhtanja i smanjenja pokretljivosti.

Rizik za poljoprivrednike

Pored genetske predispozicije i starosti, među faktore rizika za Parkinsonovu bolestubrajaju se i ishrana bogata šećerom i mesom, koja izaziva upale, nedovoljna fizička aktivnost, kao i otrovi iz okoline, poput pesticida.

Posebno su ugroženi poljoprivrednici i članovi njihovih porodica. Sredstva za zaštitu povrća i voća i dalje se koriste u velikim količinama, kako bi se suzbilie štetočine. Međutim, ta sredstva djeluju i tamo gdje nisu poželjna — smanjuju biodiverzitet, pogoršavaju kvalitet vode i štete ljudima.

„Parkinsonov sindrom uzrokovan pesticidima" - profesionalna bolest

U proljeće ove godine, Ekspertno vijeće ljekara specijaliziranih za profesionalne bolesti (ÄSVB) pri Ministarstvu za rad i socijalna pitanja Njemačke donijelo je naučnu preporuku da se „Parkinsonov sindrom uzrokovan pesticidima“ prizna kao još jedna profesionalna bolest. Ovoj odluci prethodio je dugogodišnji i vrlo intenzivan proces konsultacija, tokom kojeg su ljekari analizirali brojne međunarodne studije.

„Odluka predstavlja prekretnicu“, smatra Daniela Berg, ekspertica za Parkinsonovu bolest sa Univerzitetskog kliničkog centra Schleswig-Holstein (UKSH) u Kielu. Ovo nije važno samo za oboljele, kaže ona, već i zato što shvatamo „kakvu štetu činimo našoj okolini. Pritom, nije riječ samo o zdravoj životnoj sredini, već i o tome da ona direktno utiče na zdravlje ljudi“.

Kako otrovi štete mozgu

Naučnici pretpostavljaju da pesticidi postepeno uništavaju mitohondrije — „energetske centrale“ ćelija — direktno u mozgu. Pored toga, pesticidi mogu djelovati i preko crijeva, objašnjava Eva Schäffer, neurologinja sa UKSH u Kielu. Ona vjeruje da kod nekih pacijenata dolazi do promjene u crijevnom mikrobiomu, koji čine bakterije, gljivice i virusi koji nastanjuju ljudska crijeva.

Pesticidi bi mogli omogućiti „lošim“ mikroorganizmima da preuzmu kontrolu i pokrenu upalni proces. Posljedica toga je da crijevni zid postaje propusniji, pa štetne tvari mogu ući u krvotok.

Postoji i direktna veza između crijeva i mozga — to je vagusni nerv. Alfa-sinuklein, pogrešno presavijeni protein koji se nalazi kod gotovo svih oboljelih od Parkinsonove bolesti, mogao bi na taj način dospjeti do mozga. Međutim, vjerovatno postoji još mnogo drugih mehanizama, ističe neurologinja Schäffer, koji igraju ulogu u širenju bolesti — uključujući i imunološki sistem.

Ostali faktori koji mogu izazvati Parkinsonovu bolest

Pesticidi vjerovatno nisu jedini faktori iz okoline, koji mogu izazvati Parkinsonovu bolest. Daniela Berg navodi zagađenje zraka, sitne partikle, mikroplastiku i razrjeđivače kao druge moguće uzročnike. Međutim, ona kaže da su potrebna dodatna istraživanja, kako bi se bolje razumjeli ti procesi.

Kod pesticida je ova veza itekako vjerovatna, jer se dva pesticida koriste u eksperimentima na životinjama, kako bi se izazvala Parkinsonova bolest kod miševa. Oni uzrokuju propadanje nervnih ćelija, koje proizvode dopamin. Na osnovu ovih eksperimenata na životinjama može se proučavati kako se bolest razvija u različitim uslovima.

Opasnost kroz hranu?

Jedan od najpoznatijih herbicida, glifosat, može se pronaći u ljudskom urinu. Da li količina, koju indirektno unosimo kroz hranu šteti ljudskom zdravlju, još uvijek nije jasno, kaže neurologinja Berg. Ipak, upozorava da pesticidi, koji mogu izazvati Parkinsonovu bolest kod ljudi koji s njima rade, ne smiju biti korišteni bez ograničenja. Potrebno je pronaći alternative: „Moramo osigurati dobre prinose i prehraniti svjetsku populaciju. Ali nije prihvatljivo da time trujemo i životnu sredinu i ljude.“

Borba za priznavanje profesionalne bolesti

Uprkos novim zakonskim odredbama, Ulli Elixmann još nije dobio pravnu bitku s osiguravajućim društvom, kako bi njegova Parkinsonova bolest bila priznata kao profesionalna bolest. Ovaj 64-godišnjak sada mora detaljno dokazati da je najmanje stotinu dana u godini bio izložen pesticidima. Samo u tom slučaju će dobiti dodatnu penziju i biti oslobođen plaćanja doprinosa za lijekove i terapije.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu