Libija: Ruska grupa Wagner napreduje dalje

Godine rata i haosa, kontinuirani politički zastoj, razorne poplave u septembru 2023. i odsustvo demokratskog puta učinili su Libiju sklonom utjecaju stranih milicija, poput ruske Wagnerove grupe.

Wagner grupa ima uporište u Libiji od 2018.

Međutim, prema nedavnom izvještaju londonskog vojnog think tanka Royal United Services Institute (RUSI), Rusija će još više pojačati napore u okviru "Entente Roscolonial" — grupe država koje aktivno traže pomoć Rusije — na Bliskom istoku i u Africi. 

Politički fragmentirana, ali naftom i zlatom bogata Libija na Sredozemnom moru glavni je kandidat za ovu vrstu novog "ruskog kolonijalizma".

Zemlja je podijeljena između dvije međusobno suprotstvaljene administracije od 2014. Zapadni dio Libije je pod upravom Vlade nacionalnog jedinstva, međunarodno priznate privremene vlade uz posredovanje UN-a sa sjedištem u Tripoliju pod vodstvom premijera Abdula Hamida Dbeibaha. Njoj pružaju podršku turske milicije.

Istok zemlje je pod upravom Vlada nacionalne stabilnosti premijera Ossame Hamada, sa sjedištem u Tobruku. Ovu vladu podupire Libijska nacionalna vojska koju vodi generala Khalifa Haftar. 

"Ciljevi Wagnera u Libiji su najvećim dijelom dobivanje pristupa prihodima od nafte, više ili manje neizravno kroz potporu Haftarovim oružanim snagama, ali i osigurati pristupiti širem afričkom kontinentu", kaže za DW, Tim Eaton, viši naučni saradnik londonskog think tanka Chatham House.

"U tom smislu, Libija funkcionira kao mostobran", dodao je Eaton.

Resursi za sigurnost

Wagner grupa osnovana je 2014. Godinama ju je vodio ruski milioner Jevgenij Prigožin koji je bio blisko povezan s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom - sve dok nije digao pobunu protiv Kremlja u junu 2023.

Dva mjeseca kasnije Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći. Od tada je Wagnerova skupina dodijeljena ruskoj vojnoj obavještajnoj službi.

Novi vođa grupe Wagner, general Andrej Averjanov, osumnjičen je za nadgledanje ubojstava u inozmestvu i igranje uloge u destabilizaciji europskih zemalja.

Plaćenici koji su sada pod njegovom komandom u Libiji preimenovani su u "Ekspedicijski korpus".

"Zamjenom Prigožina s nekim ko je bliži režimu i ima iskustvo u ruskoj obavještajnoj službi, operacije grupe Wagner postale su otvorenije povezane s Moskvom", kaže za DW, Hager Ali, istraživačica u njemačkom think tanku GIGA Institute for Global and Area Studies.

Dok je ranije Kremlj mogao negirati bilo kakvu povezanost s aktivnostima milicije, Averjanov "odbacuje to uvjerljivo poricanje, jer je to sada više izravno proširenje ruskih interesa u Africi i na Bliskom istoku", kaže Ali.

Međutim, Ruslan Suleymanov, neovisni ruski stručnjak za Bliski istok sa sjedištem u Bakuu, kaže za DW da nije svaki Wagnerov borac zadovoljan novim vodstvom.

"Do danas se vode teški pregovori s bivšim borcima Wagnera o potpisivanju ugovora s ruskim Ministarstvom odbrane", rekao je Suleymanov za DW.

Ipak, jedan od prvih ljudi koje je Averjanov susreo u svojoj novoj ulozi prošlog septembra bio je general Haftar.

Obje strane ponovno su potvrdile svoju predanost onome što se može sažeti kao dogovor o "sigurnosti resursa", navodi se u izvještaju RUSI-ja.

Wagnerovi borci nastavljaju podržavati Hiftara i zauzvrat im je dopušteno da nastave koristiti strateški lociranu zemlju za tranzit oružja, krijumčarenje droge i da upravljaju nad tri libijske zračne baze.

Ove baze omogućavaju Rusiji da donese zlato iskopano u Libiji pod Wagnerovim vodstvom u Rusiju koja je pod strogim sankcijama zbog agresije na Ukrajinu.

„Wagner je također prevozio prenosive rakete zemlja-zrak, municiju, gorivo i drugi teret iz Libije sudanskim Snagama za brzu podršku, koje su u ratu sa sudanskim oružanim snagama“, također je navedeno u nedavnoj analizi Hagere Ali iz GIGA-e.

Za Libijce, međutim, prisustvo Wagnerovih plaćenika u zemlji također znači "ozbiljna kršenja ljudskih prava, uključujući mučenje, masovna silovanja i izvansudska ubojstva", zaključila je Europska unija već u decembru 2021. 

Wagner će vjerojatno poremetiti demokratsku tranziciju

Posljednji pokušaj održavanja izbora u Libiji propao je u decembru 2021. Od tada niti jedna strana nije bila u stanju ili željela pristati na korake koji bi prevladali politički zastoj.

U februaru je Abdoulaye Bathily, posebni izaslanik UN-a za Libiju, ponovno pozvao libijske čelnike "da vlastite interese ostave po strani i dođu za pregovarački stol u dobroj vjeri, spremni razgovarati o svim spornim pitanjima".

U protivnom, upozorio je, "krhkost njezinih institucija i duboke podjele unutar nacije predstavljaju ozbiljne rizike za njezinu stabilnost."

Međutim, Hager Ali nema nade da bi se Libija mogla vratiti na put ka održavanju izbora ili demografski put, sve dok je u njoj prisutna Wagnerova grupa.

"Grupa Wagner vodi kampanje dezinformiranja na internetu", kaže Ali, dodavši da se Wagner može miješati u pripreme za izbore, zastrašivati birače nasiljem, pa čak i pomoći u lažiranju izbora.

A za Libiju, kako kaže Ali, gdje još uvijek imate političke stranke koje trebaju uspostaviti biračku bazu i donositi odluke o samom izbornom procesu, dezinformacije su jako štetne za integritet bilo kojeg izbornog procesa.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu