Manje deportacija iz Njemačke, Srbija u vrhu
19. decembar 2020
Nemačka je u ovoj godini, do oktobra, deportovala 8.802 osobe koje nisu imale pravo boravka. To je znatno smanjenje u odnosu na prošlu godinu kada je deportovano 22.097 ljudi.
To smanjenje se objašnjava pandemijom zbog koje su avionske veze prorijeđene ili prekinute, a mnoge države odbijaju da prime svoje državljane izgovarajući se zaštitom od zaraze.
U vrhu liste nema država iz kojih posljednjih godina došao najveći broj potražilaca azila, poput Afganistana, Pakistana ili zemalja sjevera Afrike.
Najviše deportacija obavljeno je u Albaniju (733), a slijede Gruzija (711), Francuska (639), Srbija (608) i Moldavija (525).
Uz to je do oktobra 4.319 ljudi „dobrovoljno otputovalo“. U pitanju je mehanizam kada osobe sa liste za deportaciju same odu, i tada imaju pravo na finansijsku podršku u vidu plaćanja putovanja i drugih troškova, kao i jednokratno 500 evra po osobi. To je za njemačke pokrajine jeftinije nego angažman policije i drugog osoblja pri deportaciji.
„Deportacije prisiljavaju ljude da se protiv svoje volje vrate u zemlje u kojima prijete nasilje, progon, egzistencijalne brige i odsustvo perspektive", kaže Ula Jelpke, poslanica Ljevice na čiji je parlamentarni upit zvanični Berlin objavio ove brojke.
„Deportacije moraju smjesta da prestanu“, zatražila je Jelpke, osvrćući se posebno na pandemiju koja je u mnogim zemljama preopteretila zdravstvene sisteme.
Početkom godine je broj ljudi koji su obavezni da napuste Njemačku bio veći od 250.000. Međutim, četiri petine njih ima takozvani trpljeni status (Duldung) što znači da se deportacija, iz nekog razloga, odlaže do daljeg.
nr (dpa)