Merkel odškrinula vrata Rusiji
24. januar 2015List Märkische Allgemeine ovako komentariše prijedlog njemačke kancelarke Angele Merkel o privrednoj saradnji.
"Bilo je ispravno što je kancelarka na Svjetskom privrednom forumu u Davosu ruskom predsjedniku Putnu iznijela ideju o zajedničkom privrednom prostoru koji bi se prostirao od Lisabona do Vladivostoka. Još uvijek je rano za konkretne poteze u tom smjeru. Međutim, Putin mora da zna da može nešto i da dobije ukoliko popusti u slučaju krize u Ukrajini i zauzme se za postizanje trajnog primirja", piše Märkische Allgemeine.
Sličan stav iznosi i Süddeutsche Zeitung.
"Dobro je što se Rusiji i njenom predsjedniku ukazalo na moguće pravce izlaska iz krize. Pri tome su relevantna samo ona rješenja koja se realno mogu i sprovesti. Kombinacija faktora poput niske cijene nafte i sankcija, dovela je Putina pod pritisak da mora da djeluje, bez obzira na velike devizne rezervne koje ima vlada u Moskvi. On ne može povećati cijene nafte na tržištu, ali može uticati na ukidanje sankcija. On mora prekinuti priliv boraca i oružja na istok Ukrajine, a separatiste natjerati na poštivanje Sporazuma iz Minska. To bi bio prvi znak razuma", piše Süddeutsche Zeitung.
I Neue Osnabrücker Zeitung vjeruje da je njemački prijedlog ispravan:
"Vlada u Kijevu mora pregovarati s pobunjenicima, a ne s Moskvom, ili barem ne isključivo sa Moskvom. Moskva, s druge strane, mora prepoznati svoj interes u tome, a da pri tome ne osjeća da je popustila pod pritiskom. A sve strane moraju eliminisati destruktivne snage koje na svaki znak približavanja reaguju provokacijama koje završavaju prolijevanjem krvi. Njihovo djelovanje je doduše providno, ali ono ima efekta, najkasnije kada ono počne da se koristi u svrhu propagande", zaključuje Neue Osnabrücker Zeitung.
Bespomoćnost Zapada
List Badische Zeitung vjeruje da je ponuda Angele Merkel dokaz bespomoćnosti Zapada:
"Putin se svim sredstvima bori protiv kursa Ukrajine u pravcu Zapada. On je pri tome svjesno računao sa sankcijama koje će biti uvedene. On neće odustati ni od Krima ni od politike destabilizacije Ukrajine zbog komadića šećera koji mu se nudi u vidu trgovačko-političkih veza. Ni Angela Merkel ni vicekancelar Sigmar Gabriel ne mogu se odista nadati da će on pristati na to. Bez obzira što je njihov potez znak njihove bespomoćnosti, tačno je da se sa Rusijom nekada moraju početi pregovori i to ne samo o temama kao što je primirje u Ukrajini", komentariše Badische Zeitung.
List Die Welt ukazuje da je Ukrajina trenutno najveći izazov koji stoji pred Evropskom unijom.
"Ukrajina je test za stalno ponavljane izjave o "odbrani evropskih vrijednosti". Činjenica je da su nakon godinu dana pokušaja propali svi diplomatski napori Evropljana, koje je uglavnom vodio njemački šef diplomatije Steinmeier. Putin Evropljane smatra slabićima. On vjeruje da će postepeno popustiti odlučnost među onima koji zagovaraju sankcije Rusiji. Ne bez razloga. U Briselu je taj proces već počeo, mada 28 članica EU još uvijek održavaju fasadu jedinstva.
Evropljani su od početka krize u Ukrajini sve karte uložili na pokret građana na trgu Majdan, te na sadašnjeg predsjednika Porošenka. To je bilo ispravno. Sada ujedinjenim snagama moraju pomoći da se barem djelomično ostvari ukrajinski san o demokratiji, slobodi i blagostanju", piše Die Welt.