Nove metode liječenja psihoza i gojaznosti
4. januar 2025Injekcije za mršavljenje, novi HIV lijekovi, napredak u analizama uz pomoć vještačke inteligencije ili prva genska terapija sa CRISPR/Cas metodom odobrenom u EU. Naučna godina 2024. donijela je mnoge važne trenutke. Koje kliničke studije će privući pažnju 2025. godine? Stručni časopis Nature izdvojio je kliničke studije koje bi mogle biti u centru pažnje 2025. godine.
Velika studija o ishrani za preciznije predviđanje uspješnosti dijeta
Zašto neki ljudi brže dobijaju na težini od drugih? I zašto ljudi tako različito reagiraju na dijete? To su dva pitanja na koja se trenutno pokušava odgovoriti kroz veliku studiju u Sjedinjenim Američkim Državama. U okviru ove studije, analizira se ishrana više od 8.000 odraslih osoba.
Zahvaljujući novim analizama uz pomoć vještačke inteligencije, u ovoj studiji uzima se u obzir znatno više faktora nego u ranijim istraživanjima. Istraživački timovi posebno se fokusiraju na genetske faktore, mikroorganizme u probavnom traktu, životne navike i relevantne prethodne bolesti.
Cilj studije je da u budućnosti preciznije predvidi kako ljudi reagiraju na određene namirnice, dijete i dugoročne promjene u ishrani. Studija će trajati do kraja 2026. godine, a prvi preliminarni rezultati očekuju se početkom 2025.
U oblasti ishrane očekuju se i dodatne studije o novim aktivnim supstancama u injekcijama za mršavljenje. Nakon uspjeha prvih preparata u 2024. godini, mnoge farmaceutske kompanije žele se uključiti na ovo tržište.
Liječenje psihoza CBD-om iz kanabisa?
Liječenje psihoza aktivnom supstancom iz biljke kanabis – to je plan Univerziteta u Oxfordu. Kanabidiol (CBD), sastojak iz biljke kanabis, već je odobren za liječenje teške epilepsije. Za razliku od THC-a, CBD nema opojno djelovanje niti izaziva ovisnost. Trenutno se ovaj sastojak testira na 1.000 pacijenata s psihozama, a studija također istražuje kako tačno CBD djeluje na simptome psihoza.
Istraživački tim također traži načine kako putem krvnih testova unaprijed procijeniti koliko će CBD terapija biti učinkovita. Preliminarni rezultati ove studije očekuju se 2025. godine. CBD se testira i na pacijentima s teškim oblicima psihoza kod kojih druge terapije nisu donijele poboljšanje. Paralelno s tim, istraživanje ispituje i mogućnost upotrebe ovog sastojka za prevenciju psihoza kod tzv. rizičnih osoba.
Nova genska terapija protiv rijetke bolesti
Prionske bolesti, poput Creutzfeld-Jakobove bolesti, rijetke su, ali gotovo uvijek smrtonosne. Proteini u mozgu mijenjaju se, što uzrokuje progresivno oštećenje mozga. Trenutno ne postoji mogućnost liječenja, a oboljeli često umiru unutar dvanaest mjeseci nakon postavljanja dijagnoze.
Nove terapije pokušavaju uništiti štetne proteine, spriječiti njihovu proizvodnju ili barem usporiti njihov nastanak. Stručnjaci trenutno polažu nade u novi lijek ION-717 američke biotehnološke kompanije Ionis Pharmaceuticals. Kompanija trenutno radi na kliničkoj studiji čiji se rezultati očekuju krajem 2025. godine.
Godine 2024. prva genska terapija protiv srpaste anemije privukla je veliku pažnju. Kod ove nasljedne bolesti hemoglobin u krvi je deformisan zbog genetske greške. Terapija uz pomoć genske makaze CRISPR/Cas već je pomogla prvim pacijentima. Trenutno se provode testovi kako bi se moglo liječiti i pacijente s posebno teškim oblicima srpaste anemije. U okviru terapije, ćelije se uzimaju iz koštane srži, a gen se mijenja u laboratoriju. Farmaceutska kompanija Beam Therapeutics planira završiti studiju početkom 2025. godine.
Kako bolje zaštititi ljude od toplotnih valova?
Institut za globalno zdravlje iz Heidelberga, u saradnji s međunarodnim partnerima, istražuje načine za bolju zaštitu od toplotnih valova, posebno u zemljama centralne Afrike koje su najviše pogođene. Jedno od rješenja su krovovi prekriveni slojem reflektirajuće boje ili spreja, koji odbija sunčeve zrake.
Ovaj jednostavan i povoljan postupak pomaže u snižavanju unutrašnje temperature domova. U okviru studije, više od 600 nasumično odabranih domaćinstava bilo je pod nadzorom. Međutim, samo polovina njih dobila je visokoreflektirajući premaz, kako bi se istražili stvarni efekti ove metode.
Tokom dvije godine istraživački tim pratio je odabrana domaćinstva i analizirao moguće zdravstvene koristi rashladnih krovova. Fokus studije bio je na mjerenju srčane frekvencije, stresu, mentalnom zdravlju i kvaliteti sna. Rezultati studije planirani su za objavu 2025. godine. Prema riječima istraživačkog tima, već se planiraju veća testiranja kako bi se pružila pomoć područjima najviše pogođenim toplotnim valovima.
Dobro se hraniti uprkos toplotnom stresu – cilj je još jedne studije o prilagođavanju klimatskim promjenama u centralnoj Africi. Mali kućni vrtovi trebali bi poboljšati snabdijevanje hranom za ugrožene zajednice. Studija traje već četiri godine, a rezultati se očekuju sredinom 2025. godine.
Prilagođeni pregled za rak dojke
U većini zemalja preventivni pregledi za rak dojke počinju u dobi od 50 godina. Uprkos velikim naporima, smrtnost je smanjena za samo oko 20 posto, dok studije pokazuju tendenciju pretjeranog liječenja. Broj nepotrebnih terapija povećao se nakon pregleda. Do sada je bilo teško procijeniti individualni rizik od obolijevanja od raka dojke.
Velika studija s 53.000 žena iz šest zemalja trenutno istražuje može li personalizirani pregled (skrining) u budućnosti pomoći. Polovina učesnica daje uzorak pljuvačke. DNA testovi, zajedno s drugim faktorima rizika poput oboljenja članova porodice i gustoće tkiva dojki, bit će uzeti u obzir. Novi način skrininga bit će upoređen sa standardnim metodama poput palpacije i mamografije. Studija će biti završena krajem 2025. godine.
Radioaktivni lijek protiv raka prostate
U oblasti istraživanja raka, 2025. godine očekuje se niz novih kliničkih studija s inovativnim aktivnim supstancama, uključujući radioaktivni lijek protiv raka prostate. Ovaj lijek sadrži radioaktivni izotop Lutecij-177, koji je dizajniran da tokom približno šest sedmica lokalno uništi što veći broj tumorskih ćelija na ciljanoj lokaciji.
Od 2024. godine ovaj lijek se koristi i u Njemačkoj, ali samo nakon hemoterapije. Nova klinička studija istražuje mogućnost da pacijenti dobiju lijek u ranijim fazama liječenja. Prema riječima istraživačkog tima, to bi omogućilo znatno većem broju pacijenata da imaju koristi od terapije. Ova promjena mogla bi biti uvedena već 2025. godine.
Hoće li prva mRNA terapija protiv raka biti dostupna već 2025. godine?
Neka istraživanja će zasigurno donijeti iznenađenja u 2025. godini. Farmaceutska kompanija Moderna nada se ubrzanom odobrenju prve mRNA terapije za određene oblike melanoma (crnog raka kože). Ova terapija bila bi i prva individualno prilagođena mRNA vakcina, gdje se tumor analizira kako bi se proizvela vakcina prilagođena specifičnom pacijentu.
Vještačka inteligencija vjerovatno će nastaviti privlačiti pažnju u medicini – ne samo u potrazi za novim lijekovima, već posebno u kompjuterski potpomognutoj dijagnostici bolesti.
Tekst je preuzet sa Tagesschau.de
Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu