Poluga Južne interkonekcije u rukama Plenkovića

Iako se radi o potrošaču sa svega 300 miliona kubnih metara gasa godišnje, u Bosni i Hercegovini već skoro deset godina traju pokušaji realizacije projekta gasovoda "Južna interkonekcija", kojim bi se BiH spojila sa LNG terminal na Krku u Hrvatskoj. Višegodišnji pokušaji usvajanja zakona o Južnoj interkonekciji nisu urodili plodom, ali ne zbog problema ključnih za funkcionisanje gasovoda, već zbog pitanja: u čijim će rukama biti poluga kojom bi se osigurala alternativa ruskom gasu, koji trenutno Turskim tokom preko Srbije jedini stiže do potrošača u BiH.

Taj posao žele Hrvati, čije interese zastupa HDZ BiH na čelu sa Draganom Čovićem, i to preko novoosnovane kompanije u Mostaru. Žele ga i bošnjački političari, koji jedino moguće rješenje za taj posao vijeka vide u sarajevskom „Bh-Gasu“.

Pritisak odlazeće američke administracije

„Nikakve interesne grupe ne dolaze u obzir, to su javna preduzeća koja se time trebaju baviti. Naći ćemo način da hrvatski narod zaštiti svoj interes, da imamo kompaniju u Mostaru, koja će se baviti ovim projektom, a da budu uključeni i svi drugi koji su zainteresovani za ovaj projekat“, rekao je Čović medijima u Mostaru nakon što je američka ambasada organizovala sastanak bez poziva HDZ-u BiH da učestvuje u dogovoru oko hitnog usvajanja ovog zakona.

HDZ BiH po svemu sudeći neće odustati od namjere da se u zakonu definiše upravljanje "Južnom interkonekcijom" od strane novoosnovane firme u Mostaru, što je izazvalo osudu Amerikanaca, posebno odlazećeg američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija. Američka administracija je i ranije upozoravala da bi insistiranje Čovića na novoj kompaniji sa sjedištem u Mostaru, a ne na postojećoj kompaniji Bh-Gas u Sarajevu, moglo dovesti do posljedica i uvođenja sankcija prvom čovjeku HDZ-a BiH, ali to se nije dogodilo.

Umjesto toga, Marfi je sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Aleksanderom Kasanofom održao sastanak sa predstavnicima stranaka vlasti i opozicije u federalnom parlamentu, na koji nisu bili pozvani Hrvati. Još traju pregovori oko potencijalnog izbacivanja Hrvata u postupku glasanja o Prijedlogu zakona o Južnoj interkonekciji, koji će se već sutra naći na dnevnom redu na način da i vlast i opozicija podrže zakon.

„To je dobar i produktivan sastanak o važnosti "Južne interkonekcije" za energetsku nezavisnost BiH ali i o potrebi da se BiH brzo kreće tim putem i da se prevaziđu pojedinačni, sitnosopstvenički  interesi. A sve u cilju da BiH ostvari energetsku nezavisnost“, rekao je Kasanof.

Unutrašnji dogovor

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dragan Mioković, potvrdio je medijima da će se zakon sutra naći na dnevnom redu i da se radi na osiguranju široke podrške vlasti i opozicije za njegovo konačno izglasavanje.

„Dobili smo vrlo jasne uputstva i projekcije u vezi sa značajem južne interkonekcije za BiH“, rekao je Mioković, nakon sastanka sa američkim predstavnicima, što je mnogima jasan znak da američki ambasador želi da završi ovaj posao do odlaska iz BiH, s obzirom da se radi o velikim količinama američkog gasa, koji bi se u ovom slučaju dopremao preko LNG terminala na Krku.

U HDZ-u BiH nisu dobili nova uputstva od Amerikanaca, jer su ona stara o hitnosti usvajanja zakona i definisanju sjedišta u Sarajevu i dalje na snazi. U ovoj stranci su u nekoliko navrata isticali da neće pristati na pritiske i da projekat Južna interkonekcija mora biti stvar unutrašnjeg dogovora.

„Na demokratskim izborima glasači prenose svoju nadležnost upravljanja državom na one koje su izabrali. Ako neko, ko nije izabran, donosi odluke u ime državnih institucija - onda to nije demokratija, već nešto drugo. A mi vjerovatno radimo za dobrobit svemiraca“, rekao je zamjenik predsjedavajućeg Parlamenta BiH Marinko Čavara (HDZ BiH), komentarišući sastanke u organizaciji američkih predstavnika u BiH.

Bez Hrvatske nema gasovoda

Ko radi za čiju dobrobit i ko koga podržava, odgovor u ovom trenutku jedini ima premijer Hrvatske. Čak i pod pretpostavkom da se za operativnu kompaniju postavi Bh–Gas Sarajevo, pitanje je kakva će reakcija Hrvatske u tom slučaju biti. Rukovodstvo u Zagrebu je samo ove godine u više navrata isticalo da se interesi Hrvata u BiH ne mogu zaobilaziti ako ništa, onda zbog činjenice da se „ruta gasovoda planira kroz teritoriju sa većinskim hrvatskim stanovništvom“. Iz odgovora na naše pitanje da postavi Hrvatsku u poziciju odlučivanja unutar BiH, kada je riječ o "Južnoj interkonekciji", premijer Hrvatske Andrej Plenković bio je prilično jasan.

„Prvo, "Južne interkonekcije" ima samo ako Hrvatska napravi investiciju, koja će ići od Dugopolja prema Zagvozdu, Imotskom i dalje prema Grudama. To je investicija od 70 i nešto kilometara“, rekao je Plenković, podsjećajući da je vlada Hrvatske opredjeljena da uloži 570 miliona evra u svoju infrastrukturu. Takođe podsjeća da je hrvatska vlada još u prethodnom mandatu donijela odluku o proširenju terminala ukapljenog prirodnog gasa na Krku sa 3,1 na 6,1 milijardu kubika gasa godišnje.

„Želimo pomoći svima u okruženju pa i BiH. Naš je strateški interes da se taj gasovod realizuje. Pozicija, koju mi imamo, je da struktura kompanije koja će biti na strani BiH, bude takva da u njoj budu zastupljeni i Hrvati kao konstitutivan narod i vjerujem da će se naći rješenje koje će biti prihvatljivo svima“, rekao je Plenković.

Bosna i Hercegovina nema skladište za gas a inicijativa za njegovu izgradnju bila je pokrenuta prije 20 godina u vidu podzemnog skladišta u Tuzli. Međutim, projekat nikada nije realizovan jer se isplativost izgradnje ostvaruje tek nakon što potrošnja gasa pređe 500 miliona kubnih metara na godišnjem nivou.

Ako može južna, može i istočna

Pod pretpostavkom da se zaobiđu interesi Hrvata u ovom slučaju, projekat bi i dalje mogli blokirati iz Republike Srpske, gdje još od 2008. godine traže način da realizuju projekat gasifikacije „Istočna interkonekcija“, koja bi povezivala granicu BiH i Srbije sa Novim Gradom na sjeverozapadu BiH. Za tadašnji projekat „Sava“ koncesiju je dobila firma „Slavija Internacional“ iz Laktaša, a radovi su trebali početi iste godine.

Projektom nije bilo definisano da li će gasovod biti dio "Južnog toka" ili će služiti samo kao krak već postojećeg gasovoda "Turski tok" na ulazu u BiH u Zvorniku. Međutim, koncesija je poništena a projekat opet zaživio prije nekoliko godina, taman pred početak priče o "Južnoj interkonekciji". S obzirom da bi neke od odluka za početak realizacije gasovoda Južna interkonekcija morale proći

Savjet ministara jer se radi o međudržavnom projektu sa Hrvatskom, u svemu šansu vidi predsjednik RS Milorad Dodik. Poručuje, ako može južna, može i istočna interkonekcija.

„Već 12 godina čekamo neku dozvolu, maltretiraju nas. Mogli smo davno da završimo gasovod. Odjednom sada nije važan nivo BiH, tj. da se pređe granična linija BiH i Hrvatske, nego se to ignoriše. A kada se treba praviti gasovod između Srbije i RS onda se stave svi na raspolaganje da to spriječe“, kaže Dodik, napominjući da u svemu mora postojati nadležnost državnih institucija.

„Mi ćemo insistirati na tome da se i jedno i drugo završi“, kaže Dodik.

Turski tok bez alternative

Za postojeću kompaniju Bh-Gas "Istočna interkonekcija" bio je i tada sporan projekat, jer se radilo o gasovodu koji prolazi trasom gdje nema industrije a odvlačenjem kraka od Zvornika, bilo bi ugroženo snabdijevanje dijelova BiH kojima je gas neophodan. Takođe, kompanija Bh-Gas ne bi bila više u sistemu snabdijevanja dosadašnjim gasovodom, jer krak od Zenice prema Sarajevu nije reverzibilan.

Jedina prekogranična veza BiH je produžetak gasovoda "Turski tok", kojim upravlja Gazprom, a koji dovodi ruski gas preko Turske. Upravo to zapalilo je vatru i na geopolitičkom planu unutar BiH, preko američke i ruske ambasade. Rusi su oštro reagovali na sastanak, koji su inicirali Amerikanci sa predstavnicima federalnih vlasti, rekavši da se radi o klasičnom neokolonijalizmu.

„Zapamtite ovaj dan kada su skinute sve maske „demokratske“ pristojnosti, kada je demonstrativno pogažen suverenitet Bosne i Hercegovine grubom čizmom „dokazanog prijatelja“, naveli su iz ambasade Ruske Federacije u BiH, naglasivši da su Amerikanci „podmetnuli bombu pod integritet Bosne i Hercegovine“.

Iz američke ambasade su u objavi na društvenom mreži Iks napisali da ove prijetnje konkretno pokazuju ruski maligni uticaj u BiH i koliko se Rusija plaši da će izgubiti monopol na snabdijevanje Bosne i Hercegovine gasom, kao i mogućnost da vrši politički i ekonomski pritisak na BiH.

„Ruski čovjek“

„Pitanje pred Vladom i Parlamentom Federacije BiH jeste da li su spremni djelovati kako bi zaštitili BiH od ruskog malignog uticaja usvajanjem Zakona o južnoj interkonekciji i time omogućiti sprovođenje projekta kojeg tri godine blokira pojedinac (Dragan Čović op.a), a koji bi stanovnicima Federacije BiH, posebno onim u Hercegovini, osigurao ekonomske prednosti. Odluka je na njima, a istorija će oštro suditi onima, koji interese Rusije stave iznad interesa građana BiH“, naveli su iz američke ambasade, čiji je prvi čovjek Majkl Marfi Čovića i ranije optuživao da blokadama i svojim insistiranjem na novoj kompaniji, podržava interese Rusije.

Projekat „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik sa krakom za Mostar, prepoznat je kao projekt od najvećeg prioriteta za Federaciju Bosne i Hercegovine. Njegova vrijednost je oko 100 miliona evra a planirana dužina trase je 180 kilometara.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu