Prva „Sarajevska sigurnosna konferencija“

Govoreći na "Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji", član Bundestaga Joe Weingarten izjavio je da postoji "opasnost u tome što se svijet koncentriše na velike konflikte, a iz vida gubi druge dugotrajne konflikte, a jedan takav je ovdje na zapadnom Balkanu", upozorio je član Bundestaga Joe Weingarten.

Kako prenosi televizija N1, on je kazao da se u Njemačkoj kao „posebno problematična“ vidi uloga Srbije koja mora odlučiti na koju će stranu stati. „Njihova je odluka da li će biti dijelom Evropske unije ili će biti ruski saveznici. Istovremeno ne mogu oboje. To je ključni problem ovdje u regiji", ističe Weingarten. On je to kazao na trodnevnoj „Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji" koja je završena u utorak (17.10.).

Evropa je postala svjesna činjenice da se „ruski maligni uticaj" ne smije zanemarivati, a to važi i za zapadni Balkan, smatra zastupnica BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope Sabina Ćudić. „Određeni interesi, ali i želja da se zapadni Balkan u ovim turbulentnim vremenima održi relativno stabilnim, dozvolilo je akterima, poput Aleksandra Vučića, da koketiraju i sa Zapadom i sa Istokom, što je u konačnici dovelo do najrecentnije destabilizacije u regionu“, kaže Sabina Ćudić, naglašavajući da se stabilnost zapadnog Balkana direktno veže za stabilnost Evrope.

„Dosljednja“ politika Njemačke prema Balkanu

Zamjenik ambasadora Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini (BiH) Bernhard Abels kaže da Njemačka ima „dosljednu politiku" podrške ka demokratskom razvoju zapadnobalkanskih država radi unaprijeđenja sigurnosti i stabilnosti u zemljama regiona. „Rat u Ukrajini ali, nažalost, i dešavanja na Bliskom Istoku u posljednje dvije sedmice dodatno su naglasili važnost regionalne saradnje kako bismo ostvarili veći stepen međunarodne sigurnosti", istakao je Abels te napomenuo kako su upravo ovakve konferencije prilika za analize i upozorenja na sigurnosne prijetnje koje ugrožavaju EU i Balkan.

O sigurnosnim prijetnjama koje, pored ostalog, proističu iz ruske agresije na Ukrajinu, raspravljalo se na više panela u okviru prve Sarajevske sigurnosne konferencije – od „Rata u Ukrajini i evropskih sigusnosnih izazova" do „Transatlantske sigurnosti i Balkana nakon 24 februara 2022. godine". Učesnici konferencije tvrde da je ruski napad na Ukrajinu 24. februara označio prekretnicu na globalnoj političkoj sceni. Šef kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Alija Kožljak smatra da je ruska agresija na Ukrajinu narušila ranije uspostavljeni međunarodni poredak „što je dovelo da značajne promjene u arhitekturi evropske sigurnosti“. 

Rusija sprečava EU procese na Balkanu

Kožljak, koji je bio vojni predstavnik BiH pri NATO-u u Briselu, kaže da je ruska agresija zapravo ojačala jedinstvo Zapada i prijemom Finske i Švedske (čeka se ratifikacija Turske), dovela do važnog proširenja NATO-a jačajući sjeverno krilo Alijanse. „Istovremeno, zapadni Balkan je postao izloženiji i ranjiviji na aktuelne sigurnosne prijetnje", kaže Kožljak napominjući da se BiH ponovo našla „u središtu tektonskih promjena" sigurnosnih prilika Evropi. „Geopolitička previranja snažno utiču na BiH koja je izložena ruskom zloćudnom uticaju, posebno u smislu sprečavanja euroatlantskih integracija na zapadnom Balkanu", kaže Alija Kožljak . On upozorava da Rusija svoju obavještajnu aktivnost usmjerava ka podršci separatističkom djelovanju, prvenstveno političara u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.

Govoreći u okviru panela o Integraciji Balkana u evropske i NATO sigurnosne sisteme, analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić upozorio je na „nedovršenu" euroatlantsku sigurnosnu strukturu na zapadnom Balkanu. „Članstvo zapadnobalkanskih država – BiH i Kosova  u EU i NATO, zapravo bi značilo završetak i konsolidaciju evropske sigurnosne, političke pa i ekonomske arhitekture. To bi eliminisalo brojne političke i druge razlike na zapadnom Balkanu i uveliko doprinijelo stabilnosti cijele EU“, kaže Ćerimagić.

Promjena kursa muslimanskih zemalja

Na konferenciji se raspravljalo i o uticaju religije i kulture na geopolitičke procese, a stručnjaci ocjenjuju da su upravo to faktori koji utiču na opredjeljenja mnogih država. Profesor Emir Hadžikadunić, bivši ambasador BiH u Iranu i Maleziji, kaže da države s muslimanskom većinom u posljednje vrijeme smanjuju svoju ovisnost od Zapada, naglašavaju neutralnost kada je u pitanju ruska invazija na Ukrajinu te smanjuju međusobne tenzije. 

„To su novi vanjskopolitički trendovi država sa muslimanskom većinom“, kaže Hadžikadunić. On napominje da se muslimanske države otvaraju prema BRICS-u (grupa koju čine  Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) i Šangajskoj organizaciji za saradnju (Rusija, Kina, Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Indija, Pakistan). „Svi ovi trendovi se odnose na skoro sve države sa muslimanskom  većinom, a izuzetak su BiH, Albanija i Kosovo. Njihova geografija je specifičnija i zato su njihove vanjske politike isključivo proevropske, odnosno prozapadne“, kaže profesor Hadžikadunić.

Američka podrška BiH

Na prvoj Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji govorilo je više od 40 sigurnosnih eksperata i zvaničnika iz 40 zemalja, uključujući američke senatore Jeanne Shaheen i Petera Welcha. „Znamo da sigurnost ovog regiona utiče na cijeli evropski kontinent, ali i na Ameriku. U svemu ovom smo zajedno. BiH je dobila kandidatski status za članstvo u EU, i hajde da to ostvarimo. Budućnost Balkana je sa Zapadom, a mi u Americi nastavit ćemo našu podršku bosanskoj stabilnosti i sigurnosnim potrebama koje će omogućiti članstvo u EU", rekao je Welch.

Posljedice ruske agresije na Ukrajinu – tema je koja je dominirala na gotovo svim panelima Sarajevske sigurnosne konferencije, na kojoj su se, pored ostalog, čule i ocjene da Moskva vrši pritisak na sve aktere kako bi se Ukrajina primorala na neku vrstu mirovnog sporazuma sličnog Daytonu, sporazumu na koji su također iznesene brojne kritike tokom sarajevskog skupa. Organizator konferencije je „Inicijativa za strateške analize" iz Sarajeva, a konferenciju je podržala i Friedrich Ebert Stiftung – Regionalni ured Sarajevo.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu