Sankcije EU za kršitelje ljudskih prava
8. decembar 2020
Evropska unija želi pojednostaviti mehanizam sankcija za ozbiljna kršenja ljudskih prava. Na sastanku u Briselu, održanom u ponedjeljak (7.12), kojem su ne virtuelno već lično prisustvovali ministri vanjskih poslova EU jednoglasno je izglasan novi globalni "Režim sankcija za kršenje ljudskih prava", koji u budućnosti podrazumijeva krivično gonjenje i kažnjavanje svih onih koji su odgovorni za kršenja ljudskih prava bilo gdje u svijetu.
"Svako ko je odgovoran za mučenje, trgovinu ljudima ili izostanak krivičnog gonjenja i kažnjavanja onih koji krše ljudska prava "više neće moći bezbrižno ići u shoping po Evropi", izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD), koji trenutno predsjedava Vijećem ministara EU. Do sada su sankcije EU uglavnom bile povezane sa konkretnim kriznim žarištima i državama poput Rusije ili Bjelorusije. U budućnosti bi kaznene mjere poput zamrzavanja bankovnih računa ili zabrane putovanja trebale važiti za pojedince, kompanije ili organizacije u cijelom svijetu, bez obzira na mjesto njihovog djelovanja.
- pročitajte još: Nove sankcije EU Rusiji zbog slučaja Navaljni
Brže i efikasnije
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Josep Borrell očekuje veću brzinu i fleksibilnost u izricanju sankcija. On je u Briselu podvukao kako je to "važan korak" u borbi protiv kršenja ljudskih prava, kao i da se njime jasnije definišu nadležnosti pojedinih institucija EU. Prema riječima potpredsjednika EU Valdisa Dombrovskisa, EU sada ima više mogućnosti da reaguje na kršenja ljudskih prava i da vodi politiku "nulte tolerancije". Dombrovski takođe očekuje da će nova uredba imati učinak odvraćanja i zastrašivanja.
Međutim, novi režim sankcija nije toliko djelotvoran koliko je Evropski parlament želio da on bude izglasavajući ga sa dvije rezolucije. Svih 27 država članica još uvijek moraju jednoglasno donositi odluke. Pojedine države članice EU nisu se željele upustiti u većinsko odlučivanje koje su tražili Evropski parlament i Evropska komisija.
Demohrišćani predvođeni Manfredom Weberom (CSU), kao najveći klub poslanika u EP, žalili su se nakon odluke ministara vanjskih poslova da korupcija nije uvrštena u listu prestupa koji se sankcioniraju. U ovim teškim vremenima, kako je naglasila demohrišćanska europarlamentarka Sandra Kalniete, važno je da EU ostane bedem za odbranu demokratije i slobode. "Stoga je presudno da imamo efikasne alatke i instrumente za sankcionisanje onih koji krše ljudska prava. Od naših prijatelja u Rusiji i Bjelorusiji iznova smo glasno i jasno čuli da samo pojedinačne i ciljane kaznene mjere mogu dovesti do toga da se počinioci pozovu na odgovornost ", rekao je Kalniete u Briselu.
- pročitajte još: EU priprema sankcije protiv Turske
Turska na meti
Hoće li nakon današnje odluke ministara vanjskih poslova EU uskoro uslijediti talas novih sankcija - ostaje da se vidi. EU-diplomate pretpostavljaju da će prve odluke biti donesene u prvom kvartalu 2021. godine.
Ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn predložio je sankcije protiv vodećih članova turskog pravosuđa, jer su dopustili proizvoljna hapšenja aktivista za ljudska prava. Europarlamentarac Zelenih Reinhard Bütikofer želio bi upotrijebiti novi mehanizam protiv Chena Quanga, lidera Komunističke partije u kineskoj provinciji Xinjiang. Za njega se kaže da je odgovoran za brutalnu represiju nad ujgurskom manjinom.
"Instrument vrijedi onoliko koliko bude bilo volje za njegovo korištenje. Na pitanje kada će se realizovati novi instrument za ljudska prava, odgovor mora biti: po mogućnosti odmah", rekao je Bütikofer u Briselu. Međutim, ministri vanjskih poslova ponavljaju zabrinutosti i rezerve u pogledu sankcija usmjerenih prema NATO saveznici Turskoj ili ekonomski važnoj Kini.
Kao uzor "Magnitski" zakon iz SAD
Uzor za novu regulativu EU je „Magnitski akt" iz SAD-a, koji je usvojen 2012. godine, a usmjeren je na odgovorne za smrt ruskog informanta (doušnika) Sergeya Magnitskog, koji je 2009. godine razotkrio značajnu korupciju u Rusiji. Ovaj zakon je 2016. proširen na "globalni Magnitski akt" i može se koristiti protiv kršenja ljudskih prava, političkih ubistava, modernog ropstva i drugih delikata širom svijeta.
Kanada, Velika Britanija i tri baltičke države već su donijele vlastite "Magnitski zakone". EU je trebalo malo više da preduzme ovaj korak. Novi postupak sankcionisanja najprije će se primjenjivati na tri godine a nakon toga će se morati produžiti.