1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaTurska

Turska i NATO: Neuračunljiva članica bez koje se ne može

Burak Ünveren
28. april 2024

Turska je u NATO-u druga vojska po veličini. Često je kritikuju jer sarađuje sa Rusijom i radi na svoju ruku. Ali stručnjaci kažu da su Turska i NATO neodvojivi i potrebni jedno drugom - uprkos razlikama.

https://p.dw.com/p/4excL
Turska i NATO zastava
Turska u NATO-u ima drugu po veličini vojsku - nakon SAD Foto: Francois Lenoir/REUTERS

“Odnos Turske i NATO-a nije crno-bijel, već je, moglo bi se reći, u sivoj zoni.” Ovim riječima politologinja Selin Nasi sa London School of Economics opisuje ulogu Turske u Sjevernoatlantskom savezu.

Činjenica da Turska ima dobre odnose sa Rusijom i Kinom je rezultirala time da je lojalnost Ankare NATO-u posljednjih godina dovedena u pitanje. Mnogi solo potezi Turske - poput vojne intervencije na sjeveru Sirije 2018. ili blokiranja pristupanja Finske i Švedske NATO-u izazvali su debate na Zapadu o tome koliko zaista Turska pripada alijansi.

Druga po veličini vojska

Turska je, kao i mnoge druge zemlje, nakon Drugog svjetskog rata morala odustati od svoje tradicionalne neutralnosti zbog ruske prijetnje: kada je Staljin zauzeo tursku teritoriju, Ankara je tražila zaštitu od NATO-a i postala članica 1952.

„Turska je zemlja od neviđenog značaja za alijansu“, rekao je Zaur Gasimov sa Univerziteta u Meinzu. Turska u NATO-u ima drugu po veličini vojsku - nakon Sjedinjenih Država. Ona osigurava jugoistočni bok i u njoj su smještene dvije glavne zračne baze NATO-a: Incirlik i Konja.

"Oružane snage Turske su jedna od rijetkih vojski u NATO-u, koje imaju veliko borbeno iskustvo. Turska također postaje sve jači partner kroz vlastite vojno-naučne tehnologije. To je nešto što sada vrlo intenzivno percipiraju zapadne zemlje NATO-a. “, kaže Gasimov.

Selin Nasi, politologinja sa London School of Economics
Selin Nasi, politologinja sa London School of EconomicsFoto: privat

Globalni trend

Ankara je poznata po tome što uvijek ide svojim putem - zato se postavlja pitanje: da li su njene jednostrane akcije kompatibilne sa članstvom u NATO-u? Prema mišljenju stručnjaka: Da, jesu – u okviru globalnog trenda.

"Strateška autonomija je izraz koji se Ankari jako sviđa. Realnost je da Turska posljednjih godina vodi sve nezavisniju vanjsku politiku i to će se nastaviti," kaže Nasi. "Turska nije jedina zemlja koja sve više donosi vlastite odluke. To je rezultat globalnih promjena i pomjeranja moći sa Zapada na Istok. Stoga se ova činjenica odnosi na sve saveznike SAD-a", objašnjava ona.

Gasimov već dvije decenije uočava „emancipaciju“ turske vanjske politike: vremena „ili-ili“ su prošla: „Dinamika u međunarodnim odnosima pokazuje da ljudi imaju tendenciju da razmišljaju u hibridnim kategorijama. Turska može aktivno biti članica  NATO- a i takođe dalje produbljivati saradnju sa Rusijom, ne vidim naznake da ovo neće uspjeti."

Nasi naglašava da Zapad zapravo ima koristi od dobrih odnosa Turske sa Rusijom, iako ih kritikuju. "Morate komunicirati i sa onima koji vam se ne sviđaju. Za to su vam potrebni posrednici. Do sporazuma o žitu, koji je važan i za Evropu, došlo je zahvaljujući Turskoj", ističe Nasi.

Turski predsjednik Erdogan ispred zastave NATO-a
Odluke o vanjskoj politici Turske su svedene na Erdogana i šačicu savjetnikaFoto: Yves Herman/REUTERS

Erdoganova uloga

Stil i način komunikacije Ankare igrao je ulogu u percepciji Turske kao saveznika. "Primjerice, debatu o pristupanju Švedske i Finske NATO-u je turska strana vodila veoma problematično. Na kraju se stekao utisak kao da je Turska zemlja koja na svako vanjskopolitičko pitanje gleda kao na materijal za pregovore. To je tužno. To nije ispravan način vođenja vanjske politike“, žali se Nasi. „To pokazuje da se ovdje radi o jednoj nepredvidljivoj vladi“, dodaje ona.

Ovaj problem ima veze sa procesima donošenja odluka turske vlade. "Odluke o vanjskoj politici sada su svedene na Erdogana i šačicu savjetnika. Dospjeli smo do tačke na kojoj Erdogan odlučuje o svemu", objašnjava ona.

Samit Šangajske organizaciji za saradnju u Uzbekistanu krajem septembra 2022.
Erdogan je nekoliko puta koketirao sa pristupanjem Šangajskoj organizaciji za saradnjuFoto: Sergei Bobylev/AP/picture alliance

Ništa od isključivanja Turske

Posljednjih godina su se podigli glasovi - ne samo na društvenim mrežama - da Tursku treba isključiti iz NATO-a. Čak i u samoj Turskoj članstvo u NATO-u se više ne posmatra bez alternative. Erdogan je nekoliko puta koketirao sa pristupanjem Šangajskoj organizaciji za saradnju. Prema mišljenju stručnjaka, jedan od ciljeva ovoga je obuzdavanje uticaja NATO-a.

"Svi akteri moraju razumjeti jednu stvar: ne bi bilo u interesu nijedne strane da Turska napusti NATO", podvlači Nasi. "U praksi, Turska se uopšte ne ograđuje od NATO-a. Ona, kao saveznik, ispunjava sve svoje zadatke."

"Turska ne planira da napusti NATO. To bi bilo katastrofalno i za sam NATO", potvrđuje Gasimov.

Nasi objašnjava koliko je izlazak Turske iz zapadne vojne alijanse nerealan: “Svi odbrambeni sistemi Turske su kompatibilni isključivo sa NATO-om. Svo oružje, materijali, avioni... Turska je potpuno integrisana u NATO. Mi normalni ljudi imamo poteškoća kada prelazimo sa iPhone-a na Android. Zamislite kako je to kada kada se radi o sistemu odbrane, pa vi ne možete tek tako promijeniti cijeli taj sistem."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu