Turska: Smrtnom kaznom do glasova
20. septembar 2020
To da turski predsjednik Redžep Taib Erdogan svoju funkciju predsjednika države često obavlja bez kompromisa i konfrontativno turska javnost je mogla redovno doživjeti u posljednjih 17 godina njegove vladavine. Ipak postoji jedan političar koji se u Turskoj čak više i od njega mogu dovesti u vezu sa riječju "tvrdolinijaš": Riječ je o Devletu Bahceli, predsjedniku ultranacionalne MHP, koja je koalicioni partner Erdoganove AKP.
Čovjek, čije ime na njemačkom znači "država", redovno naglašava svoj tradicionalni konzervativni stav i to sa spornim zahtjevima. Sada se u emocionalnom govoru u turskom parlamentu založio za ponovno uvođenje smrtne kazne. Ta kazna je 2004. godine izbrisana iz turskog kaznenog zatvora.
Turski mediji navode da Bahceli prije svega želi na taj način zastrašiti zbog sve većeg zlostavljanja žena i djece. Vodstvo MHP-a smatra da bi smrtna kazna bila izrečena u slučajevima "seksualne zloupotrebe djece", "zločina protiv seksualnog integriteta", ali i "nasilnog pokušaja rušenja ustavnog uređenja".
"Prekid sa zapadnim svijetom"
Opozicija je ovaj prijedlog kritizirala. Ovo je samo pokušaj da se skrene pažnja sa ekonomskih problema u zemlji, smatra Faik Oeztrak, glasnogovornik najveće turske opozicione stranke CHP. Vodstvo pro-kurdske HDP je čak ustvrdilo da je jedna takva inicijativa isto što i "puč". Turski pravni stručnjaci upozoravaju da bi ponovno uvođenje smrtne kazne rezultiralo konačnim prekidom veza sa Zapadom. Prema mišljenju stručnjaka za ustavno pravo Ibrahima Kanoglua iz CHP-a ponovno uvođenje smrtne kazne predstavlja i kršenje međunarodnog prava. On upućuje na to da je Turska članica Vijeća Europe još od 1949. godine i da je time povezana i sa osnovnim pravnim normama Vijeća. Tu spada i Europska konvencija o ljudskim pravima koju je ratificirala i Turska koja u protokolima 6 i 13 predviđa potpuno ukidanje smrtne kazne.
Turska bi dakle morala povući svoj potpis kako bi uvela smrtnu kaznu, objašnjava Kaboglu. "Ako se to dogodi Turska će biti isključena iz Vijeća Europe", kaže on. K tomu bi, kako dalje navodi, u potpunosti prekinula sa civilnim pravom zapadnog svijeta i svojim najvećim dostignućem u području ljudskih prava.
Smrtna kazna samo uz ustavne amandmane
Za ponovno uvođenje smrtne kazne turska vlada bi morala otkloniti brojne prepreke i na unutarpolitičkom planu. Tako bi bila potrebna promjena Ustava i referendum. K tomu dolazi i da bi referendum mogao biti organiziran samo ako 360 parlamentaraca bude glasalo za njegovo održavanje. U ovom trenutku AKP i MHP imaju međutim samo 328 mjesta u turskoj Skupštini. Promjena Ustava bi dakle morala biti podržana glasovima iz drugih stranaka, ali u ovom trenutku ne izgleda da bi do te podrške moglo doći.
Ukoliko turski predsjednik i njegova vlada krenu trnovitim putem održavanja referenduma unatoč unutarpolitičkim otporima to bi, prema mišljenju odvjetnika Turguta Kazana, značilo početak mračnog vremena. Ukoliko bi na referendumu dobila podrška onda se Vlada ne bi ustezala od primjene smrtne kazne protiv političkih protivnika, strahuje ovaj odvjetnik.
Nacionalizam kao pomoć na izborima
Činjenica je da turska vlada ipak ne ostavlja dojam da želi ići tako daleko. Naprotiv: Do sada se prema ovoj temi odnosila neuobičajeno diplomatski. Predsjednik Kuba poslanika AKP-a Naci Bostanci podsjeća na to da je smrtna kazna ukinuta zahvaljujući nadpartijskom konsenzusu. Za ponovno uvođenje bi dakle, kako on kaže, bilo ponovo bio potreban nadstranački konsenzus, kao i društveni. Turski predsjednim Erdogan se za sada uopće nije izjasnio o zahtjevu koalicionog partnera Bachcelija.