Zašto Trump svojata i Panamski kanal?

Ponovno izabrani američki predsjednik Donald Trumpponavlja prijetnje za preuzimanjem kontrole nad Panamskim kanalom, panamska vlada inzistira na tome da je njihov suverenitet nad tom vodenom rutom "neupitan" a oči svijeta ponovno se okreću prema tom strateškom pomorskom prolazu između Atlantskog i Tihog oceana. Ovo je nekoliko činjenica o Panamskom kanalu.

Tko je izgradio Panamski kanal?

Trump želi podsjetiti svijet da su Sjedinjene Američke Države izgradile kanal prije više od stoljeća i revolucionirale globalnu navigaciju. Sve to uz golemu cijenu u ljudskim životima. Prije 1914., brodovi koji su željeli prijeći iz Atlantskog u Tihi ocean morali su poduzeti opasno, višemjesečno putovanje oko Južne Amerike. Čak i moderni brodovi trebaju oko dva tjedna za to putovanje, dok prolazak kanalom traje samo osam do deset sati.

Trump je nedavno tvrdio da je 35.000 ili 38.000 "američkih muškaraca" poginulo tijekom izgradnje Panamskog kanala između 1904. i 1914. godine. I dok su tisuće života zaista izgubljene tijekom gradnje zbog malarije, žute groznice, industrijskih nesreća i drugih faktora, računica iza Trumpove procjene nije jasna.

Službeni broj smrtnih slučajeva tijekom izgradnje iznosi oko 5.600 ljudi, iako je stvarni broj možda i veći. Većina radnika na gradilištu bila je međutim s Barbadosa. Broj Amerikanaca koji su umrli tijekom gradnje vjerojatno je, prema Matthewu Parkeru, autoru knjige „Paklena provalija: Bitka za izgradnju Panamskog kanala",  iznosio oko 300.
Moguće je da Trump miješa živote izgubljene tijekom američkog pokušaja izgradnje kanala s ranijim, neuspjelim francuskim pokušajima. Francuski projekt iz 1880-ih odnio je živote između 20.000 i 25.000 radnika, od kojih gotovo nitko nije bio Amerikanac. 

Zašto Panama upravlja kanalom?

SAD su nastavile deteljećima upravljati kanalom nakon njegovog otvaranja. Međutim, 1977. godine predsjednik Jimmy Carter pristao je postupno predati kontrolu nad tom zonom panamskoj vladi. Ugovor je propisao da će kanal ostati neutralan i otvoren za brodove svih nacija. SAD su također zadržale pravo da ga brane od bilo kakve prijetnje. 

Godine 1999. SAD su završile svoje povlačenje iz Paname. Od tada kanalom upravlja vlada u Panama Cityju. Trump je nedavno, u prilično nerazumljivoj tvrdnji, optužio "divne kineske vojnike" da ilegalno upravljaju kanalom. Panamski predsjednik José Raúl Mulino odbacio je te tvrdnje kao besmislice: "Na kanalu nema kineskih vojnika, za ime Boga," rekao je Mulino početkom siječnja.
Iako nema naznaka o kineskoj vojnoj prisutnosti u tom području, neki američki promatrači izrazili su zabrinutost zbog dvije luke kojima dugo upravlja podružnica hongkonške kompanije CK Hutchison Holdings, kao i zbog potencijalnih curenja podataka. Također, suradnja Paname s Pekingom na financiranju novog mosta preko kanala izazvala je zabrinutost u Washingtonu.

Zašto je Panamski kanal važan?

Između 13 i 14 tisuća brodova prođe kroz 82 kilometra dugu vodenu rutu u prosječnoj godini, kako tvrdi uprava kanala. Sustav svakodnevno omogućuje prolazak desetaka brodova, koristeći brane, ustave i rezervoare napajane umjetnim jezerom kako bi podigao brodove za oko 26 metara i vratio ih na razinu mora. Brodovi plaćaju prelazak na temelju svoje veličine.

Sjedinjene Američke Države, iza kojih slijedi Kina i Japan, glavni su korisnici Panamskog kanala, a gotovo 72 posto tereta koji prolazi kanalom dolazi iz ili ide prema američkim lukama.
Nedavno je uprava kanala bila prisiljena smanjiti broj prijelaza zbog suše, dok su istodobno povećane cijene. Kanal je u fiskalnoj 2024. godini ostvario neto profit od 3,35 milijardi eura.

S obzirom na to da je američka trgovina toliko ovisna o prometu kroz kanal, i gospodarstvo je osjetilo ovo povećanje troškova. U prosincu je Trump optužio Panamu za naplatu "smiješnih" i "pretjeranih" naknada, nazivajući to "pljačkom". 

Mogu li SAD ponovno preuzeti kanal ili smanjiti cijene?

Uvjeti ugovora iz 1977. koji je potpisao Carter propisuju da Panama mora očuvati neutralnost, što znači da njezina vlada ne može naplaćivati niže naknade za brodove koji prevoze američku robu. Međutim, moguće je da bi pritisak Trumpove administracije mogao smanjiti cijene ili natjerati upravu kanala da odustane od viših naknada tijekom sljedeće krize.

Manje vjerojatna opcija bila bi vojna kontrola kanala kroz invaziju na srednjoameričku zemlju. Washington je to učinio krajem 1989., kada su njegove trupe raspoređene za svrgavanje vojnog diktatora i bivšeg CIA-inog suradnika Manuela Noriege.

Nakon američke invazije, panamska vlada koju su podržavale SAD ukinula je vojsku. Zemlja s oko 4,5 milijuna stanovnika danas održava samo male paravojne snage.

Trump početkom tjedna nije isključio vojne metode za rješavanje pitanja Panamskog kanala i Grenlanda.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu