Zakon o 'stranim agentima' pred Skupštinom Republike Srpske

Nakon kriminalizacije klevete u Republici Srpskojjoš jedan dugo najavljivani zakon na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine. Vlada je utvrdila nacrt zakona koji predviđa osnivanje registra neprofitnih organizacija koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti i označava ih kao „agente stranog uticaja“.

„U slučaju da neprofitna organizacija u svom djelovanju postupa suprotno Ustavu Republike Srpske i propisima Republike Srpske, odnosno kada djeluje kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili podstiče na nasilje, koristi govor mržnje ili podstiče vjersku ili drugu netrpeljivost s ciljem postizanja političkih ciljeva...Ministarstvo pravde pokreće postupak kod nadležnog suda za zabranu obavljanja rada, kao i postupak protiv odgovornih lica u skladu sa Krivičnim zakonikom Republike Srpske“, navodi se između ostalog u nacrtu zakona koji je već uvršten na dnevni red sjednice Narodne skupštine za kraj ovog mjeseca.

Narandžaste i revolucije drugih boja 

Ideja o kontroli ali i zabrani rada nevladinih organizacija postoji već nekoliko godina u Republici Srpskoj, a prvi put je spomenuta kroz narandžaste revolucije 2015. godine, kada je prema tvrdnjama vlasti spreman strahovit udar i preko nevladinog sektora u cilju centralizacije Bosne i Hercegovine. Prvi čovjek vladajućeg SNSD-a Milorad Dodik, tada je govorio da će ovaj zakon biti napisan po uzoru na isti takav u Americi, što je i sada obrazložio.

„SAD u svom zakonu te strane nevladine organizacije ili one koje se finansiraju od stranaca, nazivaju stranim agentima na prostoru SAD. Mi ćemo svu tu terminologiju preuzeti i ponudićemo taj zakon. Dakle, samo umjesto onoga što piše SAD, biće napisano RS. Gdje piše Ministarstvo pravde SAD, pisaće Ministarstvo pravde Republike Srpske, pa da čujem šta će onda Amerikanci reći za to“, rekao je predsjednik RS, nekoliko dana prije nego što je vlada usvojila nacrt zakona i poslala ga u skupštinu proceduru.  

Ipak, zakon koji je na dnevnom redu nije baš po uzoru na američki jer ne tretira iste oblasti. Američki zakon koji je najbliži tome je Zakon o registraciji stranih agenata- FARA, koji se ne odnosi na nevladine organizacije. Američki zakon ne zabranjuje političko djelovanje nevladinim organizacijama zbog finansiranja iz inostranstava, već se ograničenja odnose na ukidanje poreskih olakšica ukoliko postoji političko djelovanje. U svakom slučaju, u američkom zakonu se ne navodi izvor finansiranja, niti se zakon primjenjuje na medije i organizacije civilnog društva.

Gušenje aktivizma

Američka ambasada u BiH reagovala je pri samoj najavi usvajanja ovog zakona u RS, navodeći da je represivan, nedemokratski i narušava prava i slobode.

„Ovaj smo film već gledali i znamo kako završava. Kada je Rusija proširila svoje zakonodavstvo o stranim agentima 2020. godine i ona je tvrdila da samo kopira američki model. Ništa nije moglo biti dalje od istine, a rezultate smo vidjeli. Ruske vlasti upotrijebile su svoje represivne zakone za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija", saopšteno je tada iz ambasade SAD-a.

Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih neprofitnih medija, traži hitno povlačenje Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Tvrde da zakon u predloženom obliku predstavlja udar na slobodu udruživanja u RS, ali i pokušaj da se uguši i zabrani rad bilo kakve organizacije koja pokuša da kritikuje vlast.

„Ovo pokazuje da vlast RS ne želi stati nakon kriminalizacije klevete i želi da uguši svaki aktivizam koji je suprotan mišljenju vlasti", kaže urednik portala Capital iz Banjaluke Siniša Vukelić, navodeći da će na ovaj način biti obeshrabreni mnogi koji rade svoj posao.

„Ukoliko ovo ostane, klizimo opasno ka totalitarnom režimu, a ne prema Briselu“, kaže Vukelić.

Američki ili ruski uzor

Preko 80 odsto portala u BiH posluje kao udruženje građana, čija je organizacija najjednostavnija i najjeftinija. Iz nevladine organizacije Transparency Internacional BiH upozorili su odmah da je zakon oličenje autokratskog režima a ne demokratije. Postoji, kažu, namjera da se diskriminišu svi oni koji drugačije misle.

„Sada se čak etiketiraju zvaničnim nazivom agenti stranog uticaja udruženja koja se finansiraju iz drugih izvora“, kaže Ivana Korajlić iz ove nevladine organizacije, navodeći da transparentno finansiranje nikada nije bio problem ali da ovdje nije riječ o tome.

„Ovdje je pitanje ulaska u to kojim se aktivnostima mogu udruženja baviti. Gdje se čak sprečava uticaj na donošenje nekih zakona što bi trebalo da bude glavni cilj organizacija civilnog društva koje žele da poboljšaju stanje“, kaže Korajlić.

Izlazna karta

Voditeljka fondacije Fridrih Ebert u Banjaluci Tanja Topić, kaže da mišljenje eksperata relevantnih međunarodnih organizacija poput OSCE-a, UN-a i Savjeta Evrope pokazuje da ovakav nakaradan nacrt zakona o nevladinim organizacijama nikako ne bi smio biti usvojen jer u osnovi sadrži stigmatizaciju građana koja može ugroziti njihov fizički integritet.

„Odgovor autistične vlasti, koja sistemski godinama stigmatizira neistomišljenike označavajući ih špijunima  izdajnicima, stranim plaćenicima je da je ovakav nacrt zakona pokazatelj da je ovdje svjetionik demokratije“, kaže Topić, navodeći da očito postoji dubok jaz u poimanju demokratije, jer je za jedne ona proglas vrhovnog političkog poglavara, a za druge poštovanje integriteta i slobode pojedinca.

„Tako vlast zaokružuje model prema kojem će među novinarima kroz kriminalizaciju klevete odvojiti žito od kukolja, stranim plaćenicima zalijepiti metu stranog agenta na čelo, a građanima kojima su ovi retrogradni modeli neprihvatljivi izlaznu kartu iz demokratskog raja u kojem će ostati samo patriote, moralni čistunci i politički car. Tako neće ostati niko ko će se usuditi da kaže da je go“, zaključuje Topić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu