1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto je majka ubila petero svoje djece?

6. septembar 2020

Dok pred kućom u kojoj je majka ubila svoje petero djece ljudi odaju počast žrtvama, stručnjaci pokušavaju odgovoriti na pitanje: Zbog čega se to dogodilo?

https://p.dw.com/p/3i3gH
Deutschland Solingen | Trauer um den Tod von fünf Kindern
Foto: Imago Images/Reichwein

Tokom kišnog popodneva ljudi se stalno zaustavljaju na mjestu zločina kako bi odali počast nevinim žrtvama. Ne dolaze svi iz gradske četvrti Hasseldelle u Solingenu u kojoj živi oko 3.000 osoba pripadnika više od 50 nacija. Jedan muškarac kratko se zaustavlja ispred kuće, glasno plače, a potom ulazi u automobil i odlazi. I komšije su potresene tim događajem.

Stanje emocionalnog preopterećenja

Jedina osumnjičena za ubistvo djece, tri devojčice - Melina (1), Leoni (2), Sofi (3) i dva dječaka - Timo (6) i Luka (8) je njihova 27-godišnja majka, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare na kojoj govorili javni tužilac i predstavnici policije.

Obdukcija tijela pronađenih u dječjim krevetićima pokazala je tragove gušenja i upotrebe sedativa. Nije bilo direktnih znakova upotrebe nasilja. Ubistva su, kako se navodi, očito počinjena u "stanju emocionalnog preopterećenja", a pozadina svega je navodno propali brak majke sa ocem četvero od petoro ubijene djece.

Majka djece u četvrtak je pokušala izvršiti samoubistvo bacanjem pod voz u Diseldorfu, koje je uspjela preživjeti s teškim povredama.

Fünf tote Kinder in Solingen gefunden
Stambena zgrade u Solingenu u kojoj se desila užasna tragedijaFoto: picture-alliance/dpa/O. Berg

Najstarije dijete, 11-ogodišnji dječak, nije bio kod kuće kada se desila tragedija. Majka ga je telefonom pozvala dok je bio u školi i rekla mu da zbog smrtnog slučaja u porodici napusti nastavu, rekli su istražitelji.

Potom je sa sinom sjela u voz za Diseldorf i oprostila se od njega kad je sišao da presjedne u voz za Menhengladbah, gdje mu živi baka s majčine strane.

27 godišnja žena je preko WhatsApa svojoj majci priznala da je ubila svoje petoro djece. Poslije 20 minuta na glavnoj željezničkoj stanici u Diseldorfu, bacila se pod jedan voz.

Najstariji sin se sada "nalazi se u sigurnom porodičnom okruženju".

U Socijalnoj službi za zaštitu mladih ova porodica je bila poznata i prije tragedije. Prema podacima Gradske uprave, porodica je dobijala „neophodnu podršku grada Solingena". Služba za socijalnu zaštitu mladih također je, ističe se još, "ponudila moguće vidove pomoći" i ni u jednom momentu nije bilo saznaja o nečemu što „ukazuje na potencijalnu opasnost po djecu".

Posebno bliski odnosi s djecom

Akademie der Polizei Hamburg | Professor Ulrike Zähringer
Ulrike ZähringerFoto: Privat

Ovakvi postupci su, na sreću, vrlo rijetki, kaže Ulrike Zähringer, profesorica kriminologije na Policijskoj akademiji u Hamburgu. Godišnje u Njemačkoj 60 do 70 djece mlađe od 14 godina bivaju žrtve ubistava s predumišljajem.

"Često su počinitelji ovakvih djela roditelji koji se prema svojoj djeci odnose s ljubavlju i imaju posebno bliske odnose. Upravo zbog tako bliskog odnosa, roditelji ne mogu zamisliti da bi djeca mogla biti sretna u razdvojenim porodicama, jer se razvodom razbija ta idealna slika porodice." Jedina moguća radnja i rješenje sa stanovišta počinitelja je u tom trenutku, pojašnjava ona, ubistvo djeteta.

Korona-kriza kao faktor rizika

Prof. Dr. Stefan Röpke I Klinik für Psychiatrie und Psychotherapie I Charité
Stefan RöpkeFoto: Simone Baar

Studije pokazuju da su najčešće majke počiniteljke ubistava djece u starosnoj skupini od šest do 13 godina, a očevi u slučaju djece do pet godina.

"Nakon razvoda, neki očevi u slučaju da ne mogu zadržati starateljstvo nad djecom jednostavno ne žele dopustiti ni da to pravo pripadne njihovim bivšim suprugama", kaže Stefan Röpke, specijalista za psihijatriju i psihoterapiju u berlinskom Charitéu. On ističe i da "ekonomska situacija može igrati važnu ulogu u partnerskim sukobima ili neki presudan životni događaj." Tada počinilac, dodaje on, ne vidi izlaz iz te situacije.

Za Röpkea je korona-kriza jedan od faktora rizika za pojavljivanje ili ponovno izbijanje mentalnih bolesti.

"Naročito samohrani roditelji male djece imaju znatno veći teret u doba korone, a obrazovanje djece u kući, umjesto u školi, također stvara stres", objašnjava on. Ako neka osoba, kako još kaže, pri tome zapadne u tešku depresiju koja može biti praćena suludim idejama, takvo što se može dogoditi.

fs,dr,dpa

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android