Šolc u teškoj posjeti Erdoganu

Napeti i opterećeni ili puni povjerenja i solidni? 100 godina nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa između Njemačke i Turske, gotovo je nemoguće odnos dvije zemlje dovesti u tačku. Ako pitate politikologa Jensa Bastijana iz Centra za primijenjene turske studije CATS, on govori o „brojnim nijansama" koje oblikuju sliku. „To se ne može opisati samo na nivou vladinih elita u Ankari i Berlinu. Turska zajednica u Njemačkoj je važan faktor u bilateralnim odnosima, bilo političkim, ekonomskim, kulturnim ili sportskim“, analizira Bastijan za DW.

Njemačka se godinama smatra najvažnijim trgovinskim partnerom Turske i najvažnijim stranim investitorom u ovoj zemlji. Više od tri miliona ljudi turskog porijekla živi u Saveznoj Republici Njemačkoj. „Uključujući poslovna udruženja i pojedinačne kompanije, lokalna politička razmjena u okviru gradskih partnerstava funkcioniše", kaže Bastijan.

Razdor na najvišem političkom nivou

Situacija na nivou vlasti je potpuno drugačija. Pregled: Početkom jula 2024. turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan sjedio je jedno veče na tribinama na Evropskom fudbalskom prvenstvu u Berlinu. Kancelar Olaf Šolc (SPD) se nije pojavio.

Vjerovatno i zato što je to bilo na vrhuncu diplomatskog skandala. Turski reprezentativac je na terenu pokazao „vučji pozdrav“, simbol kojim se identifikuje desničarski ekstremistički pokret „Ulkudžu" – poznatiji kao "Sivi vukovi”. Politički ogranak pokreta, MHP, ne samo da sjedi u turskom parlamentu, već je i partner u savezu AKP predsjednika Erdogana.

Nesuglasice – posebno oko Izraela

Nekoliko njemačkih političara reagovalo je ogorčeno na „vučji pozdrav“. Ambasadoriima je uručen demarš, a Turska je optužila Njemačku za ksenofobiju. Erdogan je tako spontano doletio u Berlin da pokaže svoje prisustvo na utakmici turskog tima.

Ranije je već bilo nesaglasja. Tokom posjete Kancleramtu - samo nekoliko nedelja ranije je Hamas napao Izrael 7. oktobra - Erdogan je otvoreno zauzeo stav protiv Izraela. On je optužio zemlju za „fašizam" i prebacio joj „ratne zločine".

Bliski istok jeste i ostaje kontroverzna tema

Olaf Šolc je morao da sluša svog gosta kako opisuje Hamas kao „oslobodilačku organizaciju" i tvrdi da Njemačka ima „psihološki osjećaj krivice" prema Izraelu.

Šolc je ostao miran. Previše tih, kako su kritičari kasnije ocijenili. „Nije tajna da imamo različite, ponekad veoma različite poglede na aktuelni sukob", rekao je tada kancelar. Zato moramo da razgovaramo. „Naročito u teškim trenucima, moramo direktno razgovarati jedni s drugima.

Njemačka i Turska su potrebne jedna drugoj

Dvojica državnika će se sada sastati u Istanbulu 19. oktobra. Politikološkinja Hurdžan Asli Aksoj uvjerena je da ima pregršt tema za razgovor. „Uprkos suprotstavljenim pozicijama u bliskoistočnom sukobu, između Ankare i Berlina postoje zajednički interesi u mnogim drugim oblastima", analizira šefica CATS-a na pitanje DW. „Na kraju krajeva, obje strane su potrebne jedna drugoj – politički, ekonomski i socijalno."

Portparol savezne vlade je migracije, rat u Ukrajini i pitanja ekonomske politike izdvojio kao teme koje će biti na stolu. Turska je odigrala glavnu ulogu da ukrajinsko žito ponovo dođe na svjetsko tržište preko Crnog mora. Već nedeljama se govori o uspostavljanju međunarodne kontakt grupe koja bi tražila načine za okončanje rata između Rusije i Ukrajine. Turska takođe treba da bude uključena.

Njemačka vlada je više puta isticala da Turska mora biti uključena u evropsku politiku sankcija protiv Rusije. Jens Bastijan takođe smatra da je ovo važno. „Kancelar Šolc bi takođe trebalo da jasno istakne uslove ako predsjednik Erdogan ima za cilj da modernizuje carinsku uniju između EU i Turske.”

Dogovor o azilu između Berlina i Ankare?

Kada je riječ o migracijama, Šolc će se svakako pozabaviti pitanjem kako više odbijenih turskih tražilaca azila može biti deportovano u Tursku. Kada je riječ o zemljama porijekla tražilaca azila u Njemačkoj, Turska je na trećem mjestu iza Sirije i Avganistana.

Većina odbijanja pogađa Kurde, kaže politikolškinja Hurdžan Asli Aksoj. „Govori se o sporazumu o azilu između Berlina i Ankare. Do 500 ljudi koji traže zaštitu moglo bi da bude deportovano nedeljno.“ Međutim, nema zvanične potvrde o tome sa turske strane. Federalna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer nedavno je govorila o deportacijama: „Radimo na tome i sigurna sam da ćemo moći da prijavimo uspjehe tamo u narednih nekoliko nedelja".

Grčka i Turska sarađuju na granici

Prema mišljenju politikologa Jensa Bastijana, sporazum o izbjeglicama koji je EU zaključila sa Ankarom u martu 2016. više neće igrati veliku ulogu u budućnosti. U suštini, predviđalo se da tražioci azila koji su neregularno stigli u Grčku preko Turske mogu biti vraćeni u Tursku. EU je do sada platila Ankari skoro deset milijardi evra za zbrinjavanje izbjeglica u Turskoj. Tamo živi 3,6 miliona sirijskih izbjeglica.

Iako migranti i izbjeglice nastavljaju da pokušavaju da se domognu Grčke, broj se smanjio. Bastijan to pripisuje činjenici da granične vlasti Turske i Grčke sada sarađuju bilateralno. Sve u svemu, čini mi se da je, kada je riječ o pitanjima migracija i izbjeglica, fokus na bilateralnim sporazumima, a ne na pregovorima o novom „turskom sporazumu" na nivou EU.

Turska želi da kupi Jurofajtere

Jedna tema koja će svakako igrati ulogu na sastanku Šolca i Erdogana je izvoz oružja. Turska želi da modernizuje svoje vazduhoplovstvo sa 40 borbenih aviona Jurofajter. Pošto ih proizvode Njemačka, Španija, Velika Britanija i Italija, sve četiri zemlje moraju da pristanu na kupovinu. Za sada su zeleno svjetlo dale samo Španija i Velika Britanija.

„Naš NATO saveznik Njemačka, naravno, takođe mora da preduzme odlučne korake naprijed, na primjer kada govorimo o naoružanju, industriji i izvozu", rekao je Erdogan u Berlinu krajem 2023. „Ovo mora biti omogućeno bez ometanja.” Ali Šolc je ovo odbio.

Ponovo izvoz oružja u Tursku

Njemački izvoz oružja u Tursku bio je značajno ograničen 2019. godine nakon turske vojne ofanzive u sjevernoj Siriji. U međuvremenu, vlada bi trebalo da završi sa svojim restriktivnim kursom. Magazin Špigel piše da su isporuke oružja u vrijednosti od najmanje 236 miliona evra odobrene u septembru 2024. Uključujući protivavionske rakete i torpeda.

Politikološkinja Hurdžan Asli Aksoj pretpostavlja da će i Njemačka sada dati zeleno svjetlo za Jurofajter. „Sada izgleda da su se obje vlade približile po mnogim pitanjima politike naoružanja, tako da će Turska i dalje dobijati evropske borbene avione.” Savezna vlada je za sada suzdržana. Portparol vlade je rekao da ne može da predvidi razgovore. „Ali, naravno, uvijek možete očekivati nešto novo kada kancelar posjeti turskog predsjednika.”

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu