Švedska i Finska zbog Rusije na putu za NATO?

Švedska i Finska su uznemirene zbog ponašanja velikog istočnog susjeda. Zbog ruske aneksije Krima u ove dvije, dosad neutralne, skandinavske zemlje, pokrenuta je široka društvena rasprava o preispitivanju obrambenog statusa. Švedski potpredsjednik Jan Björklund je potaknuo raspravu još početkom ožujka tražeći novo definiranje obrambenog principa Švedske. I to kroz ulazak u NATO savez.

Švedska i Finska su dosad sudjelovale na manevrima postrojbi NATO-a, ali su demonstrativno inzistirale na svojoj neutralnosti i ostanku izvan vojnog saveza. No izgleda da je Putin malo pomaknuo stajališta. "Već i sama činjenica da se raspravlja o pristupu NATO-u je jasan pokazatelj da Putinovo ponašanje ima utjecaj na razmišljanje u ovim zemljama", kaže Charles Kupchan, profesor za međunarodne odnose na Sveučilištu u Georgetownu. "Putin je zemljama u susjedstvu utjerao strah u kosti kad je anektirao Krim", zaključuje Kupchan u razgovoru za Deutsche Welle.

Putin bacio oko na Gotland?

Situacija se posebno zakuhala nakon što je ruska vojska u ožujku provela manevre u blizini švedskog otočića Gotland. Nakon toga je Švedska na Gotlandu stacionirala dva borbena zrakoplova. Još su prošle godine ruski zrakoplovi izveli vježbe simulirajući napad na Švedsku. Tada se uključio čak i alarmni sustav NATO-a za Baltik. Švedska vojska nije reagirala.

Švedski su sigurnosni stručnjaci pak počeli špekulirati o tomu da je Putin možda bacio oko na Gotland kao moguće vojno uporište za kontrolu Baltika i prije svega bivših sovjetskih republika Litve, Latvije i Estonije. No sigurnosni stručnjaci, poput Dicka Zandeea s Clingendaelovog instituta za međunarodne odnose u Nizozemskoj smatraju da su mediji previše „napuhali“ ruski manevar. On isto tako smatra da Rusija ne bi pretjerano reagirala na eventualni ulazak Švedske i Finske u Sjevernoatlantski savez jer se, kako smatra Zandee, ne radi o bivšim sovjetskim republikama.

Alternative NATO-u

Švedska i Finska ne bi trebale strahovati ni ako bi Rusija izrekla gospodarske sankcije, jer nisu u toj mjeri ovisne o ruskim energentima kao što je to slučaj s nekim drugim članicama Europske unije.

Kako smatra Christopher Chivvis sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu, tim skandinavskim zemljama kao alternativa za ulazak u NATO stoje i druge opcije. Jedna od njih je pojačano uključenje u vojne vježbe NATO postrojbi. Druga je opcija jačanje "Sjevernoeuropske obrambene suradnje" (Nordic Defense Cooperation) vojnog saveza skandinavskih zemalja Danske, Norveške, Švedske, Islanda i Finske. Stručnjaci poput Chivvisa osim toga vjeruju da bi Sjevernoatlantski savez, u slučaju agresije na Švedsku ili FInsku, bez obzira na činjenicu što te zemlje nisu članice, reagirao, jer se radi o dugogodišnjim partnerima.

Autori: Sarah Steffen / Christian Ignatzi / Nenad Kreizer

Odgovorna urednica: Marina Martinović