BiH: Poluga južne interkonekcije u rukama Plenkovića

Iako se radi o potrošaču sa svega 300 milijuna kubičnih metara plina godišnje, u Bosni i Hercegovini se već skoro deset godina ne uspjeva realizirati projekt plinovoda Južna interkonekcija kojim bi se BiH spojila s LNG terminalom na Krku . To nije zbog pitanja ključnih za funkcioniranje plinovoda, već zbog natezanja oko toga u čijim će rukama biti poluga kojom bi se osigurala alternativa ruskom plinu, koji trenutno Turskim tokom preko Srbije jedini stiže do potrošača u BiH.

Taj posao žele Hrvati čije interese zastupa HDZ BiH na čelu s Draganom Čovićem, preko novoosnovane tvrtke u Mostaru. Ali ga žele i bošnjački političari koji jedino moguće rješenje za taj posao stoljeća vide u sarajevskom „BH – Gasu“.

Pritisak odlazeće američke administracije

„Nikakve interesne grupe ne dolaze u obzir, to su javna poduzeća koja se time trebaju baviti. Naći ćemo način da hrvatski narod zaštiti svoj interes, da imamo tvrtku u Mostaru koja će se baviti ovim projektom, a da budu uključeni i svi drugi koji su zainteresirani za ovaj projekt“, rekao je Čović medijima u Mostaru nakon što je američko veleposlanstvo organiziralo sastanak bez poziva HDZ-u BiH da sudjeluju u dogovoru oko hitnog usvajanja ovog zakona.

HDZ BiH po svemu sudeći neće odustati od namjere da se u zakonu definira upravljanje Južnom interkonekcijom od strane novoosnovane tvrtke u Mostaru, što je izazvalo osudu Amerikanaca, posebno odlazećeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja. Američka administracija je i ranije upozoravala da bi inzistiranje Čovića na sjedištu tvrtke u Mostaru, a ne kroz postojeći BH – Gas u Sarajevu, moglo dovesti do posljedica po političko djelovanje prvog čovjeka HDZ-a BiH u smislu sankcija, ali se to nije dogodilo.

Umjesto toga, Murphy je sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog tajnika za Zapadni Balkan Alexanderom Kasanofom održao sastanak s predstavnicima stranaka vlasti i oporbe u federalnom parlamentu, na koji nisu bili pozvani Hrvati. Još traju pregovori oko potencijalnog izbacivanja Hrvata u postupku glasanja o Prijedlogu zakona o Južnoj interkonekciji, koji će se već u srijedu naći na dnevnom redu. Na način da i vlast i opozicija podrže zakon.

„Dobar i produktivan sastanak o važnosti Južne interkonekcije za energetsku neovisnost BiH i potrebi da se BiH brzo kreće tim putem i da se nadiđu pojedinačni interesi. A sve u cilju da BiH ostvari energetsku neovisnost“, rekao je Kasanof.

Unutarnji dogovor

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dragan Mioković, potvrdio je medijima da će se zakon u srijedu (11.12.) naći na dnevnom redu i da se radi na osiguranju široke podrške vlasti i oporbe za njegovo konačno izglasavanje.

„Dobili smo vrlo jasne upute i projekcije o značaju južne interkonekcije za BiH“, rekao je Mioković nakon sastanka s američkim predstavnicima, što je mnogima jasan znak da američki veleposlanik želi završiti ovaj posao do odlaska iz BiH, s obzirom da se radi o velikim količinama američkog plina koji bi se u ovom slučaju dopremao preko LNG terminala na Krku.

U HDZ-u BiH nisu dobili nove upute od Amerikanaca jer su one stare o hitnosti usvajanja zakona i definiranjem sjedišta u Sarajevu i dalje na snazi. U ovoj stranci su u nekoliko navrata isticali da neće pristati na pritiske i da projekt Južna interkonekcija mora biti stvar unutarnjeg dogovora. „Na demokratskim izborima glasači prenesu svoju nadležnost upravljanja državom na one koje su izabrali. Ako neko tko nije izabran donosi odluke u ime državnih institucija, onda to nije demokracija. Onda je to nešto drugo. A mi vjerojatno radimo za dobrobit svemiraca“, rekao je zamjenik predsjedavajućeg Parlamenta BiH Marinko Čavara (HDZ BiH), komentirajući sastanke u organizaciji američkih predstavnika u BiH.

Bez Hrvatske nema plinovoda

Tko radi za čiju dobrobit i tko koga podržava? Na ta pitanja odgovor u ovom trenutku jedini ima premijer Hrvatske. Čak i pod pretpostavkom da zakon o Južnoj interkonekciji u kojem se za operativnu tvrtku postavlja BH – Gas, pitanje je kakva će reakcija Hrvatske u tom slučaju biti. Rukovodstvo Hrvatske je samo ove godine u više navrata isticalo da se interesi Hrvata u BiH ne mogu zaobilaziti, ako ništa onda zbog činjenice da se „ruta plinovoda planira kroz teritorij s većinskim hrvatskim stanovništvom“.

Iz odgovora na naše pitanje da postavi Hrvatsku u poziciju odlučivanja unutar BiH kada je riječ o Južnoj interkonekciji, premijer Hrvatske Andrej Plenković bio je prilično jasan. „Prvo, Južne interkonekcije ima samo ako Hrvatska napravi investiciju koja će ići od Dugopolja prema Zagvozdu, Imotskom i dalje prema Grudama. To je investicija od 70 i nešto kilometara“, rekao je Plenković, podsjećajući da je vlada Hrvatske opredjeljena da uloži 570 milijuna eura u svoju infrastrukturu. Takođe podsjeća da je hrvatska vlada još u prethodnom mandatu donijela odluku o proširenju terminala ukapljenog prirodnog plina na Krku s 3,1 na 6,1 milijardu kubika plina godišnje.

„Želimo pomoći svima u okruženju pa i BiH. Naš je strateški interes da se taj plinovod realizira. Pozicija koju mi imamo je da struktura tvrtke, koja će biti na strani BiH, bude takva da u njoj budu zastupljeni i Hrvati kao konstitutivan narod i vjerujem da će se naći rješenje koje će biti prihvatljivo svima“, rekao je Plenković.

Bosna i Hercegovina nema skladište za plin, a inicijativa za njegovu izgradnju bila je pokrenuta prije 20 godina u vidu podzemnog skladišta u Tuzli. Međutim, projekt nikada nije realiziran jer se isplativost izgradnje ostvaruje tek nakon što potrošnja plina pređe 500 milijuna kubičnih metara na godišnjem nivou.

Ako može južna, može i istočna

Pod pretpostavkom da se zaobiđu interesi Hrvata u ovom slučaju, projekt bi i dalje mogli blokirati iz Republike Srpske gdje još od 2008. godine traže način za realizaciju projekta plinifikacije „Istočna interkonekcija“, koja bi povezivala granicu BiH i Srbije s Novim Gradom na sjeverozapadnom dijelu BiH. Za tadašnji projekt „Sava“ koncesiju je dobila tvrtka „Slavija Internacional“ iz Laktaša, a radovi su trebali početi iste godine.

Projektom nije bilo definirano hoće li plinovod biti dio Južnog toka ili će služiti samo kao krak već postojećeg plinovoda Turski tok na ulazu u BiH u Zvorniku. Međutim, koncesija je poništena, a projekt opet zaživio prije nekoliko godina, taman pred početak priče o Južnoj interkonekciji. S obzirom da bi neke od odluka za početak realizacije plinovoda Južna interkonekcija morale proći Savjet ministara jer se radi o međudržavnom projektu s Hrvatskom, u svemu šansu vidi predsjednik RS Milorad Dodik. Poručuje, ako može južna, može i istočna.

„Već 12 godina čekamo neku dozvolu, maltretiraju nas. Mogli smo davno završiti plinovod. Odjednom sada nije važan nivo BiH da se prijeđe granična linija BiH i Hrvatske, nego se to ignorira. A kada se treba praviti plinovod između Srbije i RS onda se stave svi na raspolaganje da to spriječe“, kaže Dodik, napominjući da u svemu mora postojati nadležnosti državnih institucija. "Mi ćemo inzistirati na tome da se i jedno i drugo završi“,kaže Dodik.

Turski tok bez alternative

Za postojeću tvrtku BH – Gas istočna interkonekcija bila je i tada sporan projekt jer se radilo o plinovodu koji prolazi trasom gdje nema industrije, a odvlačenjem kraka od Zvornika, bila bi ugrožena opskrba dijelova BiH kojima je plin neophodan. Također, tvrtka BH - Gas ne bi bila više u sustavu opskrbe dosadašnjim plinovodom jer krak od Zenice prema Sarajevu nije reverzibilan.

Jedina prekogranična veza BiH je produžetak plinovoda Turski tok kojim upravlja Gazprom, a koji dovodi ruski plin preko Turske. Upravo to zapalilo je vatru i na geopolitičkom planu unutar BiH, preko američkog i ruskog veleposlanstva. Rusi su oštro reagirali na sastanak koji su inicirali Amerikanci s predstavnicima federalnih vlasti, rekavši da se radi o klasičnom neokolonijalizmu.

„Zapamtite ovaj dan kada su skinute sve maske „demokratske“ pristojnosti, kada je demonstrativno pogažen suverenitet Bosne i Hercegovine grubom čizmom „dokazanog prijatelja“, naveli su iz veleposlanstva Ruske Federacije u BiH, naglasivši da su Amerikanci „podmetnuli bombu pod integritet Bosne i Hercegovine“.

Iz američkog veleposlanstva su u objavi na društvenom mreži X napisali da ove prijetnje konkretno pokazuju ruski maligni utjecaj u BiH i koliko se Rusija plaši da će izgubiti monopol na opskrbu BiH plinom, kao i mogućnost da vrši politički i ekonomski pritisak na BiH.

„Ruski čovjek“

„Pitanje pred Vladom i Parlamentom Federacije BiH je jesu li spremni djelovati kako bi zaštitili BiH od ruskog malignog utjecaja usvajanjem Zakona o južnoj interkonekciji i time omogućiti provođenje projekta kojeg tri godine blokira pojedinac (Dragan Čović op.a), a koji bi stanovnicima Federacije BiH, posebno onima u Hercegovini, osigurao ekonomsku prednost. Odluka je na njima, a povijest će oštro suditi onima koji interese Rusije stave iznad interesa građana BiH“ naveli su iz američkog veleposlanstva, čiji  je prvi čovjek Michael Murphy Čovića i ranije optuživao da svojim inzistiranjem na novoj tvrtki i blokadama podržava interese Rusije.

Projekt „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik s krakom za Mostar, prepoznata je kao projekt od najveće važnosti za Federaciju Bosne i Hercegovine. Njegova vrijednost je oko 100 milijuna eura, a planirana dužina trase je 180 kilometara.