Grčka rasprodaja državne imovine
11. veljače 2024Najveći dragulj leži tridesetak kilometara istočno od Atene: međunarodna zračna luka glavnog grada i najvažniji aerodrom u zemlji. Najmodernije opremljen, izuzetno profitabilan s oko 28 milijuna putnika godišnje. Do sad je država imala nešto preko polovice vlasništva te zračne luke, sad prodaje većinu svog udjela.
Jedan dio dionica zračne luke će biti izlistan na burzi Atene, ali dobar dio odlazi tvrtki AviAlliance sa sjedištem u Düsseldorfu koja već ima 40% udjela u aerodromu Atene i koja će sad preuzeti polovicu vlasništva. Samo od ove privatizacije Atena očekuje da će se u državnu blagajnu sliti preko milijardu eura. To je najveća emisija dionica na burzi još od dužničke krize prije desetak godina.
Već onda se Grčka obvezala privatizirati svoju imovinu i tako vratiti dugove međunarodnim vjerovnicima. Samo jedan primjer: još prije osam godina je, također njemačka tvrtka iz Frankfurta, Fraport AG preuzeo upravu nad 14 regionalnih zračnih luka diljem Grčke. No ukupno uzevši, proteklih godina je privatizacijom u grčku blagajnu došlo bitno manje novca nego što se izvorno očekivalo.
5 milijardi jest puno, ali...
Ove godine treba biti drugačije: ne samo da će biti privatizirana zračna luka Atene, nego i veći dio mreže grčkih auto-cesta. Osobito mnogo bi trebala donijeti privatizacija prstena oko Atene: tu se Grčka nada ubrati preko 3 milijarde eura, a novi vlasnik bi trebao biti grčki koncern građevinskog i energetskog sektora GEK Terna. Privatizirana će biti i oko 600 kilometara duga autocesta između Igumenice na sjeverozapadu Grčke koja vodi do granice s Turskom, a privatnog vlasnika čeka i luka Lavrio kod Atene.
Sve u svemu, grčki fond za upravljanje imutkom računa ove godine s rekordnim prihodom od 5 milijardi eura. To zvuči mnogo, ali Grčka je u doba krize dobila kredite i jamstva u iznosu od gotovo 300 milijardi eura, a trenutni državni dug te zemlje je oko 370 milijardi – oko 160% BDP-a i daleko iznad granice koju određuje ESB.
Atena je uvjerena kako će postepeno prestati biti najzaduženija država zone eura: tamošnjem gospodarstvu ide razmjerno dobro, redaju se rekordne turističke sezone, a novac će doći i od privatizacije. Investitora ima: i oni gledaju uspon gospodarstva, a i više agencija za procjenu vrijednosnica je Grčku opet svrstalo u kategoriju „vrijedna ulaganja“.
Političko pitanje privatizacije
Ali kod nekih privatizacija je Atena ipak postala opreznija, osobito na sjeveru zemlje. Trebale su biti privatizirane i luke u Kavali i Aleksandropoliju, ali u posljednji trenutak je vlada u Ateni došla do zaključka kako su te luke previše važne u geopolitičkom pogledu da bi ih se samo tako predalo nekom drugom. Prvo je tu njihovo vojno značenje i zbog rata u Ukrajini i sve većih napetosti s Turskom, ali tu su i grčke ambicije da upravo preko tih luka isporučuje „zelenu“ energiju na sjever Europe.
Osobito kod luke Aleksandropolija je Atena alergično reagirala kad se za nju zainteresirao konzorcij u kojem je bio i ruski poduzetnik grčkog porijekla. To je ista osoba koja je sudjelovala u privatizaciji luke u Solonu i poznat je kao bliski suradnik ruskog predsjednika Putina. Grčka mora privatizirati svoju državnu imovinu, ali ipak želi sama odlučivati o detaljima.
Jer još uvijek se vodi rasprava o „predaji" luke u Pireju Kinezima, odnosno kineskom državnom koncernu China Ocean Shipping (Group) Company, COSCO. On je stekao udio u toj luci još 2009., dakle prije krize, a 2016. je povećao svoj udio na dvije trećine vlasništva i diktira poslovanje čitave luke. Sve je to učinjeno uz „blagoslov“ tadašnjeg grčkog premijera, Alexisa Tsiprasa i vlade Syrize.
Gdje je tu zapravo računica?
Luka u Pireju danas posluje odlično: od razmjerno beznačajne luke u Sredozemlju je postala četvrta po veličini robna luka Europe. Tu su u Grčkoj mišljenja još uvijek podijeljena: je li uspjeh te luke došao tek zahvaljujući Kinezima? Ili je Grčka tu neoprezno izgubila imutak koji je imala?
A onda tu dolazi i političko pitanje: što će biti ako Kina krene u vojno osvajanje Tajvana? Trenutni grčki premijer Kyriakos Mitotakis još uvijek tvrdi kako Grčka ima velike koristi od suradnje s Kinezima – ali ne želi razmišljati o mogućem vojnom i globalnom političkom sukobu.
I kod ovih novih privatizacija nisu i u Grčkoj svi zadovoljni: otkud će Grčka imati svoje prihode i plaćati zdravstvo, obrazovanje i umirovljenike kad privatizira svoje tvrtke koje zarađuju novac? Vlada tu žrtvuje perspektive budućih naraštaja samo da bi u ovom trenutku imala razmjerno malenu korist, misli grčki zastupnik Pavlos Geroulanos iz socijaldemokratske stranke Pasok.
Moritz Pompl, ARD Atena