Island: Jedinstven eksperiment izrade novog Ustava

Birgitta Jonsdottir je poslanica oporbene stranke "Pokret". Postala je poznata kao aktivistica Wikileaksa. Ona se nada da će sadašnji parlament, dakle prije predstojećih parlamentarnih izbora, prihvatiti novi Ustav. No, njene sumnje da bi kritičari mogli blokirati ove namjere su ipak velike.

Novi Ustav je poseban dokument. Zasniva se na prijedlogu prema kojem svaki građanin ima šansu da sudjeluje u njegovoj izradi. Ovo je prvi put da jedna zemlja novi Ustav pokušava izraditi iz demokratske baze. Razlog za otpočinjanje ovog projekta bila je kriza koja je počela prije pet godina. "Ljudi su izgubili povjerenje u političare", priča Jonsdottir o tadašnjem raspoloženju. Islanđani su morali gledati kako njihova zemlja pada u duboku krizu. Tri velike banke su bankrotirale, mnogi građani su izgubili ušteđevinu. Uslijedile su demonstracije, u ovoj maloj zemlji vladala je uzavrela atmosfera. Na kraju međutim nije pobijedio kaos, već jednostavno želja građana da sami sudjeluju u osmišljavanju novog početka.

Otpisani od Danaca

Islanđani se sa starim Ustavom već godinama jednostavno nisu osjećali ugodno. Nakon što je Island 1944. proglasio neovisnost od Danske, preuzeo je skoro u potpunosti Ustav ove zemlje. Političari su u prošlosti uzaludno pokušavali postići dogovor o sveopćim reformama. Jedna grupa aktivista je 2009. vidjela šansu u tome da cijelo, problemu pristupi drugačije. Uz podršku vlade koju su činili koalicija socijaldemokrata i zelenih ljevičara, pozvano je 1.000 građana koji su praktično zastupali sve stanovnike zemlje. "Jedan statistički sofisticirani sustav trebao se pobrinuti za to da ljudi iz raznih regija - muškarci, žene, mladi i stari sjednu za jedan stol. Svi oni su trebali razmisliti o tome - tko smo mi i što želimo?. Posebno su teme kao što su nacija, prirodni resursi i zdravstveni sustav bile u središtu pažnje. Govorilo se i o često spominjanim moralnim pojmovima kao što su odgovornost, jednakopravnost, iskrenost, poštovanje i sloboda", kaže Silja Omarsdottir članica tijela koje radi na izradi Ustava. Ona je jedna od 25 Islanđana koji su na kraju preostali i dobili zadatak da napišu prijedlog nacrta Ustava.

Traže se autori

Silja Omarsdottir koja radi na Sveučilištu Island i koja je tamo zadužena za međunarodne odnose sa zajedno 24 izabrana autora preselila se u ured u kojem je trebao nastati nacrt teksta novog Ustava.

Oni su svakog ponedjeljka i utorka raspravljali o tekstovima, srijedom se sastajali u većoj grupi, a četvrtkom objavljivali na internetu nove verzije izrađenih dokumenata. Uz to su se organizirali i javni susreti koje su građani mogli pratiti na licu mjesta ili preko interneta. Prikupljale su se kritike i komentari pojedinih dijelova teksta, a Ustavno vijeće ih je onda u formi sa kojom se slaže svih 25 članova, uvrstilo u tekst dokumenta.

Uručenje političarima

Nakon četiri mjeseca posao je bio obavljen. Novi Ustav je 29. srpnja 2011. uručen parlamentu. U listopadu 2012. se na jednom neobavezujućem referendumu dvije trećine građana izjasnilo za usvajanje dokumenta. Nakon toga se diskusija vodila prije svega o budućem načinu tretmana prirodnih resursa. Jer, oni u svakom slučaju još ne bi trebali biti privatizirani. Prema nacrtu Ustava, oni bi trebali ostati u vlasništvu islandske nacije, što bi primjerice imalo utjecaja na ribarsku industriju.

Proces izrade Ustava pomno je praćen i u inozemstvu. Christoph Degenhart, profesor za državno pravo na Sveučilištu u Leipzigu kaže: "Ustav sigurno nije lošiji nego na primjer kod nas. Kada je riječ o sadržajima, oni su aktualni, ugodno, i jasno formulirani." Degenhart osim toga hvali da su autori veliku pažnju poklonili jačanju demokratske osnove i da referendumi ubuduće trebaju igrati veću ulogu. Da bi novi Ustav stupio na snagu treba ga još potvrditi sadašnji ali i budući parlament.