Lindner kritizira angažman Bundeswehra u Afganistanu

"Smatram da vojna misija u Afganistanu za nas dugoročno nije održiva", izjavio je predsjednik Slobodne demokratske stranke (FDP) Christian Lindner u razgovoru s glavnom i odgovornom urednicom DW-a Ines Pohl i novinarom Jaafarom Abdul-Karimom. Nositelj liste Liberala na predstojećim saveznim izborima svoj stav potkrepljuje tim što ciljevi nisu postignuti. "Možda je bio cilj da se od Afganistana napravi zapadno orijentirana i tržišna demokracija koja je kulturno i civilizacijski previše ambiciozna."

Međunarodni vojni angažman pod vodstvom SAD-a u međuvremenu traje 16 godina. Tek početkom ovog tjedna je američki predsjednik Donald Trump najavio pojačanje trupama njegove zemlje u Afganistanu. Lindner za DW kaže kako ne vjeruje da je jedna takva misija prikladna za njemačku vojsku (Bundeswehr).

Kada je riječ o drugim spornim pitanjima Lindner nema dlake na jeziku. Govoreći o Turskoj, on nakon posljednjih događaja zahtjeva da se u gospodarskoj suradnji "na svim semaforima mora upaliti crveno svjetlo". Lindner konkretno predlaže da se više ne dozvoljavaju izvozna jamstva i da se više ne vode razgovori o carinskim olakšicama. "Ovo dugujemo oporbi u Turskoj", kaže Lindner. Tamo je nakon neuspjelog puča u srpnju 2016. godine uhićeno više tisuća ljudi, a sloboda medija je strogo ograničena. Nedavno je pisac turskog porijekla Dogan Akhanli na zahtjev Turske privremeno bio uhićen u Španjolskoj. Akhanli je njemački državljanin.

Kritike na račun politike prema izbjeglicama

Lindner je oštre kritike iznio i na račun politike koju prema izbjeglicama vodi savezna kancelarka Angela Merkel. On smatra da obrada zahtjeva za azil traje predugo. Da bi se to ubrzalo, Lindneru predlaže da se izbjeglicama dodijeli poseban status na temelju kojeg bi imale privremenu humanitarnu zaštitu. Nakon što se izvrši identifikacija, izbjeglice bi prvo dobile dozvolu boravka i na taj način bi imale pristup tržištu rada. "Međutim", zaključuje Lindner, "radna dozvola je vremenski ograničena". Ako je domovina tih ljudi ponovo slobodna, onda se izbjeglice u načelu moraju vratiti kući.

Lindnerovi prijedlozi, po njegovom mišljenju za bolju politiku prema izbjeglicama, su dio vizije buduće politike useljavanja. "Njemačka je useljenička zemlja", izjavio je Lindner u intervjuu za DW. "Međutim, moramo jasno definirati pristupe Njemačkoj. Lindner spominje "četvora vrata". "Prva vrata se zovu azil. Ovo je individualno osnovno pravo za koje ne može biti gornjih granica. Ovo se odnosi na veoma mali broj ljudi koji su osobno progonjeni."

Lindnerova druga vrata su označena s "izbjeglica". On u ovom slučaju razumije ljude koji nisu osobno progonjeni nego su pobjegli od rata i nasilja. Na pitanje glavne i odgovorne urednice DW Ines Pohl postoji li u tom slučaju gornja granica, Lindner je odgovorio: "U tom slučaju postoji gornja granica koja je utvrđena kapacitetima koji stoje na raspolaganju za prihvat izbjeglica." Predsjednik FDP-a u intervjuu za DW nije spomenuo konkretan broj.

Treća vrata u njegovoj viziji buduće useljeničke politike su označena s "kvalificirano useljavanje". Lindner u ovom slučaju razumije ciljani izbor ljudi kojim je dozvoljen dolazak u Njemačku. "Mi na temelju poznavanja jezika, kvalifikacije i drugih stvari odlučujemo tko može doći." Četvrta vrata za Lindnera ostaju zatvorena. Onaj tko nema pravo na azil, tko nije izbjeglica ili kvalificirani useljenik, ne može doći u Njemačku i u njoj ne smije ostati.

Hoće li Lindnerov FDP implementirati njegove ideje u budućoj saveznoj vladi, naravno, ovisi od rezultata izbora i koalicijskih pregovora. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, za FDP bi u Njemačkoj trenutno glasalo osam posto birača, isto koliko i za Zelene i AfD (Alternativa za Njemačku). Stranka Ljevica bi dobila devet posto glasova. Borba za treće mjesto u njemačkom parlamentu je veoma napeta. Za savez s unijom CDU/CSU to nije dovoljno.

Povratak u Bundestag

Ukoliko FDP-u, koji trenutno nema svoje zastupnike u Bundestagu jer na prošlim izborima nije prešao izborni prag, pođe za rukom da se nakon 24. rujna vrati u vladu, Lindner se želi vratiti "tradicionalnoj njemačkoj politici popuštanja". Ova rečenica je izgovorena kada se u intervjuu govorilo o Lindnerovoj spornoj izjavi o ruskoj aneksiji Krima. U intervjuu za DW je branio svoj stav i rekao da je aneksija Krima protivna međunarodnom pravu. On je također rekao da je njemačka politika popuštanja povezana s dvije stvari: oštrina i spremnost na dijalog. "Zamrzavamo konflikte bez da ih prihvatimo, a na drugim mjestima nudimo razgovor."

Na kraju razgovora je bilo zabavno čuti kojeg bi političara iz drugih stranaka Lindner u nuždi poveo na pusti otok. Lider FDP-a se odlučio za predsjednika Zelenih Cema Özdemira. Pošto je i on dobitnik prestižne karnevalske nagrade grada Aachena, imali bi se "u najmanju ruku čemu smijati. Ako ništa drugo, jedan drugom".