Njemačka vojna industrija postiže rekorde

Njemački izvoz oružja i vojne opreme je još uvijek sićušan u usporedbi s izvozom SAD, Rusije i čak Francuske. No izvoz volumena od 13,2 milijadi eura u 2024. je za čitavu milijardu veći nego prošle, također već rekordne godine.

To je izvješće njemačkog ministarstva gospodarstva sa zaključno 17. prosincem o dozvolama koje je izdala vlada za izvoz oružja i vojne opreme. Lavovski dio, 62% odnosno oprema u vrijednosti od 8,1 milijarde eura je otišao u Ukrajinu. „Ove brojke svjedoče kako i dalje čvrsto stojimo na strani Ukrajine u njenoj obrani od ruske agresije“, stoji u priopćenju ministarstva.

Njemačka izbirljivost kod izdavanja dozvola je stara muka njemačkih partnera u zajedničkim vojnim projektima – kao što je na primjer avion Eurofighter, tako da je najveći dio – 86% - njemačkog oružja izvezen u zemlje gdje nema velikih dvojbi: u zemlje NATO-a, Europske unije i države koje imaju isti status. Tu onda nije samo Ukrajina, nego i Južna Korea, ali i Singapur gdje je ove godine izvezeno vojne opreme u vrijednosti od 1,2 milijarde eura.

Jednostavnije za Bundeswehr

Usprkos oštrim pravilima o dozvoli izvoza vojne opreme, još uvijek se njemačko oružje izvozi i u zemlje gdje je veliko pitanje za što će se to oružje koristiti. Tako Max Mutschler iz International Centre for Conflict Studies (BICC) u Bonnu kritizira ovu njemačku vladu što je odobrila isporuke i u „izuzetno problematične zemlje kao što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar“. Za neke i u Njemačkoj je problem što je među zemljama s posebnim i povlaštenim statusom kod izvoza oružja i Izrael gdje je ove godine izvoz njemačkog oružja i opreme povećan za deset puta, na preko 326 milijuna eura.

Utoliko su za njemačku vojnu industriju još važnije narudžbe gdje neće biti takvih rasprava treba li dozvoliti izvoz, dakle za domaću, njemačku vojsku. Njemačko povjerenstvo za proračun na stolu ima čak 38, takozvanih „projekata od 25 milijuna“ za razvoj oružja i oružanih sustava. Tu je riječ o 21 milijardi eura, od čega su sedam milijardi iz posebnog fonda za njemačku vojsku.

Obzirom na pad njemačke vlade, najveći dio tih projekata još uvijek čeka na odluku, ali ovog tjedna je objavljeno kako je jedan od njih dobio „zeleno svjetlo“ i kršćansko-demokratske oporbe što znači da ipak kreće u realizaciju. Riječ je o narudžbi još četiri podmornice tipa U212 CD u čijem razvoju sudjeluje i Norveška u ukupnoj vrijednosti od 4,7 milijardi eura. Zapravo je taj sporazum o suradnji sklopljen još 2021 i predviđena je gradnja šest tih podmornica, četiri za Njemačku i dvije za Norvešku.

Nema oporbe kad je riječ o sigurnosti

Podmornica U212 proizvođača ThyssenKrupp Marine Systems je ratni brod „klasičnog“ pogona: makar je atomski pogon praktično idealan za podmornice jer im omogućava zapravo neograničen boravak ispod površine, Njemačka nema i ne želi imati takve brodove. No i U212 CD je već prilično blizu osobinama atomskih podmornica, a na njenih 72 metara dužine je, osim oružjem nakrcana elektronikom i senzorima koji posadi govore što se dešava oko njih.

Naravno da je to dugoročni projekt: prva podmornica tog tipa će zaploviti tek 2029. godine i to pod zastavom Norveške, a mnogi od 30 članova posade njemačke podmornice možda sad tek pohađaju osnovnu školu – zaplovit će 2032. No obzirom na čitav niz incidenata usmjerenih protiv Njemačke i na Baltičkom i na Sjevernom moru je i trenutni njemački ministar obrane Boris Pistorius jasan: „Moramo se postaviti tako da možemo jamčiti sigurnosti i usprkos Putinovoj agresiji, ili zapravo upravo zbog Putinove agresije.“

Tome nije imao što prigovoriti niti političar CDU-a, Johan Wadenphul: ova odluka pokazuje kako i u „doba žestoke predizborne bitke moramo od toga izuzeti pitanja naše obrane i naše nacionalne sigurnosti.“ Nije slučajno niti da je suglasnost najprije postignuta oko podmornica: „Koliko je važno oružje moderna podmornica pokazuje i mnoštvo vijesti o prijetnjama našim podvodnim infrastrukturama, a i o prijetnji impozantne ruske flote podmornica koje se ubrzano moderniziraju usprkos ratu u Ukrajini.“