Norveška kao svjetski uzor u korištenju e-vozila

Norveška je postala uzor tranzicije prema električnim vozilima. Prošle su godine službene vladine statistike pokazale da je gotovo 9 od 10 prodanih automobila bilo na električni pogon.

U 2023. – zadnjoj godini za koju postoje podaci, udio električnih vozila na svjetskoj je razini, prema izvješću Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency – IEA), bio samo 18 posto.

Norveška je odlučno ušla u borbu protiv klimatskih promjena, u čemu su pomogli vladine mjere, dobra infrastruktura i podrška javnosti. Cilj Norveške je da svi osobni automobili prodani do kraja ove godine imaju nultu-emisiju, što je cijelo desetljeće prije cilja koji si je zadala Europska unija. Norveška nije članica EU-a.

Mala bogata nacija s velikim poticajima

Neupitno je da su veličina i bogatstvo Norveške pogodovali popularnosti električnih vozila. Ta zemlja ima samo 5,5 milijuna stanovnika i jedna je od najbogatijih na svijetu, zahvaljujući rezervama nafte – nakon Rusije, najvećima u Europi. Ipak, te činjenice nisu jedine zaslužne za postignuti napredak.

Robbie Andrew iz Centra za međunarodna klimatska istraživanja CICERO u Oslu (Center for International Climate Research) smatra da je ključna bila norveška posvećenost  razvoju domaćih električnih vozila unatrag deset godina.

„U 1990-im godinama Norveška je uložila napore kako bi stvorila tvrtku za proizvodnju električnih vozila“, objasnio je u razgovoru za DW Andrew, dodavši kako je nepostojanje moćnog lobija domaće auto-industrije olakšalo cjelokupnu zamisao.

Iako su prvotni pokušaji proizvodnje e-vozila imali ograničen komercijalni uspjeh – prodano je svega nekoliko tisuća - uspješno je podignuta svijest javnosti koja je bila potrebna za prihvaćanje e-automobila. To je olakšalo put za prihvat električnih vozila globalnih proizvođača, poput Tesle i Volkswagena.

Poticaj kroz porezne olakšice i mobilnost

Jednostavnijem prijelazu na električna vozila zasigurno su pripomogle povoljne državne mjere. Norveška nije naplaćivala PDV ni carinske pristojbe na e-vozila, što čini vozila skoro upola jeftinijim.

E-vozila su također bila oslobođena plaćanja cestarina i imala su besplatno korištenje parkirališta. Čak su se takva vozila diljem Osla mogla kretati prometnim trakama namijenjenima javnom prijevozu.

Osobe s višim prihodima imale su najviše koristi od poreznih olakšica, a novokupljeno e-vozilo vozilo često je bilo drugi, dodatni obiteljski automobil.

Obzirom da je cilj za 2025. godinu već gotovo postignut, norveška je vlada neke od poticaja ukinula. PDV se sada djelomično primjenjuje na velika i luksuzna e-vozila, vrijedna više od 500.000 kruna (44.200 dolara ili 42.500 eura). Vozači s nižim primanjima još uvijek imaju koristi od mnogih poticaja, kao i od pada cijena e-vozila.

Bjorne Grimsrud, direktor istraživačkog centra za prijevoz TOI u Oslu, smatra da su vladini poticaji bili „vrlo skupi", ali prihvatljivi obzirom na bogatstvo Norveške i njenu želju da do 2050. bude klimatski neutralna.

Manje subvencija, manje e-vozila

Druge zemlje, uključujući Njemačku, kritizira se zbog djelomičnog napuštanja borbe protiv klimatskih promjena, odnosno zbog smanjivanja subvencija za nova e-vozila prije nego što su ciljevi dostignuti. Savezni prometni ured KBA u ponedjeljak je objavio da je 2024. u Njemačkoj registrirano 27,4 posto manje e-vozila.

Tu će odluku biti potrebno ponovno razmotriti ukoliko Njemačka, kao veliki proizvođač e-vozila, želi do 2030. godine dostići cilj od 15 milijuna novoregistriranih e-vozila.

Norveška potiče kućne punionice

Još jedna od prednosti Norveške je elektroenergetska mreža – među zelenijima i najviše razvijenima u svijetu. Više od 90 posto norveške energije dolazi iz hidroelektrana koje su, proizvodeći višak, olakšale punjenje e-vozila na kućnom pragu. „I dok je pristup punionicama problematičan drugdje u Europi, većina Norvežana svoje e-automobile pune kod kuće", rekao je Grimsrud.

Anketa iz 2022. godine, koju je provela norveška Udruga za električna vozila, pokazala je da oko tri četvrtine vlasnika e-vozila živi u obiteljskim kućama što je olakšalo postavljanje kućnih punionica. Istraživanje konzultantske tvrtke LPC iz Londona otkriva pak da se 82 posto svih e-vozila u Norveškoj puni kod kuće, iako je taj postotak nešto manji u urbanim sredinama.

„Dostupnost najosnovnijih punjača razine 1 imala je najveći utjecaj (na prihvaćanje e-vozila, op.a.)", za DW je izjavio Lance Noel, voditelj proizvodnje u Centru za održivu energiju iz San Diega. Punjači 1. razine koriste standardne utičnice kakve su postavljene u domaćinstvima, poslovnim prostorima i školama.

Noel smatra da bi i drugim državama bilo bolje „promisliti o jeftinijim i vidljivijim načinima kako bi e-vozila što više povezala s društvenom zajednicom", umjesto da potiču postavljenje brzih javnih punionica, s punjačima razine 2 i 3.

Trump će teško dostići norveški uspjeh

I dok se čeka povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, mnoge Amerikanci brine hoće li on promijeniti Bidenovu politiku koja je, slijedeći norveški primjer, promovirala kupovinu e-vozila.

Novoizabrani predsjednik obećao je ukinuti savezne porezne olakšice na kupnju e-vozila do 7.500 USD (7.230 eura) te uvesti carine na automobile stranih proizvođača, što bi moglo dovesti do porasta cijena. Nekoliko američkih saveznih država također namjerava smanjiti subvencije na e-vozila. To se događa unatoč rezultatu analize tvrtke Cox Automotive da je prihvaćanje e-vozila u SAD-u doseglo svega 8 posto.

U SAD-u je i zadnjih mjeseci primjetno usporavanje prodaje e-vozila, na što je utjecala njihova cijena te nedostatak punionica. Prošloga tjedna je tvrtka Tesla izvijestila o padu prodaje, prvi put unatrag deset godina.

Ovaj tekst je preveden s engleskog jezika