Provjera činjenica: stoje li tvrdnje Muska i Weidel?

Alice Weidel, liderica krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), razgovarala je o njemačkoj politici i još puno toga u četvrtak na X-u (bivšem Twitteru) s američkim milijarderom Elonom Muskom, vlasnikom ove platforme.

Razgovor između njih dvoje, kojega je u jednom trenutku uživo pratilo oko 200.000 ljudi, bio je željno iščekivan, ali i oštro kritiziran.

Tijekom razgovora, šefica AfD-a Weidel je rekla Musku što misli da ide po zlu u Njemačkoj. Musk je bio impresioniran — i obnovio je svoju izbornu preporuku za AfD kao „jedinu stranku koja može spasiti Njemačku".

Njihov razgovor je trajao duže od sat vremena. Evo nekih od najkontroverznijih tvrdnji – ali i što govore činjenice?

Weidel „vodeća kandidatkinja"?

Tvrdnja: Musk je predstavio Weidel u naslovu svog X-Space-chata kao „vodeću kandidatkinju u izbornoj utrci u Njemačkoj".

Činjenice: Krajnje desničarska AfD-ova političarka Alice Weidel je prema anketama uoči saveznih izbora 23. veljače u Njemačkoj trenutno na drugom mjestu.

CDU, stranka desnog centra i njezina bavarska sestrinska stranka, CSU, trenutno su najjača politička snaga u Njemačkoj s podrškom od oko 31 posto, na osnovu najnovijeg ARD-ovog istraživanja javnog mnijenja - Deutschlandtrend. AfD ima oko 20 odsto.

Što se tiče pojedinačnih kandidata, Muskov opis Weidel nije bio točan.

Na osnovu istog nacionalnog istraživanja, koje provodi Infratest dimap, Weidel se našla na petom mjestu kada je riječ o zadovoljstvu građana kandidatima za kancelarsku poziciju.

Samo 20 posto ispitanika reklo je da bi bilo zadovoljno s Weidel na mjestu kancelarke. Ona je bila iza Roberta Habecka, kancelarskog kandidata Zelenih s 28 psoto, Friedricha Merza iz CDU-a s 25 posto, Sahre Wagenknecht, s njezinom novom istoimenom strankom Savez Sahra Wagenknecht (BSW) s 21 posto i Christiana Lindnera iz FDP-a, fokusiranog na biznis, također s 21 posto.

Olaf Scholz, aktualni njemački kancelar iz redova SPD-a, stranke lijevog centra, rangiran je slično kao i Weidel. Većina anketa ne pokazuje da Weidel ima šanse da pobijedi na njemačkim izborima.

Njemačka prva industrijska zemlja koja je ugasila nuklearke?

Tvrdnja: Tijekom razgovora s Muskom na X-u, Weidel je tvrdila: „Njemačka je jedina industrijska zemlja koja je isključila nuklearke."

Činjenice: Italija je zatvorila svoje nuklearne elektrane više od tri desetljeća prije Njemačke. Ubrzo nakon katastrofe u Černobilju, u Italiji je 1987. održan nacionalni referendum. Prema arhivu talijanskog Ministarstva unutarnjih poslova, gotovo 80 posto građana glasalo je za gašenje nuklearnih elektrana u zemlji. Do 1990. Italija je postupno ukinula sva svoja postojeća nuklearna postrojenja.

Usporedbe radi, Njemačka je svoje posljednje preostale nuklearne elektrane zatvorila 2023. godine.

Ispuštaju li se pri dobivanju nuklearne energije štetni plinovi?

Tvrdnja: Weidel je tijekom razgovora na X-Space-chatu tvrdila da se pri „dobivanju nuklearne energije ne ispuštaju štetni plinovi".

Činjenice: Nuklearnu energiju neke institucije smatraju izvorom električne energije bez emisije ugljikovog dioksida (CO2), jer tijekom procesa proizvodnje ne proizvodi ugljikov dioksid ili druge plinove koji uzrokuju efekt staklenika.

Ali s obzirom na cijeli životni ciklus nuklearnog postrojenja, nuklearna energija ispušta štetne plinove. Jer to obuhvaća sve faze: od iskopavanja uranija do izgradnje postrojenja, rada, stavljanja izvan pogona i upravljanja otpadom.

Nuklearna energija svakako ima manje emisije CO2 od ugljena ili prirodnog plina, ali nije „bez CO2".

Procesi vađenja i pročišćavanja uranijske rude zahtijevaju ogromne količine energije, često iz fosilnih goriva. A izgradnja nuklearne elektrane, s potrebnim velikim količinama betona i čelika, također je značajan uzrok emisije CO2. 

Je li Merkel otvorila njemačke granice za ilegalnu migraciju 2015. godine?

Tvrdnja: '[Angela Merkel] je, bez pitanja građana, provela odluku da otvori naše granice za ilegalnu migraciju,' izjavila je Weidel tijekom razgovora uživo.

Činjenice: Weidel misli na događaje početkom rujna 2015., kada su tisuća izbjeglica krenule iz Mađarske u Njemačku preko Austrije. Tadašnja kancelarka Angela Merkel odlučila je da ne zatvori granicu kako bi ih zaustavila i privremeno je suspendirala pravila koja bi značila povratak u prvu zemlju EU-a ili sigurnu tranzitnu zemlju. O ovoj odluci se od tada žestoko raspravlja.

Tvrdnja da je Merkel „otvorila” granice nije točna. Godine 2015. sve susjedne zemlje Njemačke bile su dio takozvane šengenske zone, što znači da nije bilo graničnih kontrola između bilo koje od tih zemalja i Njemačke.

Njemačka vlada je 13. rujna 2015. godine uvela privremenu graničnu kontrolu s Austrijom.

Postoji debata o tome je li njemačka vlada trebala spriječiti ulazak izbjeglica u zemlju. Njemački zakon o migraciji navodi da strancima treba odbiti ulazak ako dolaze iz sigurne treće zemlje, što uključuje Austriju.

Međutim, njemačka vlada je tvrdila da je djelovala u skladu s pravilima EU-a o imigraciji, točnije Dublinskim sporazumom III koji omogućava državi da razmotri zahtjev za azil čak i ako nije obvezna da to učini.

Godine 2017., Europski sud pravde je potvrdio da države EU-a mogu dobrovoljno prihvatiti tražitelje azila, ali da takvi prelasci granice i dalje mogu biti nezakoniti prema Dublinskom sporazumu.

Je li "krađa legalna u Kaliforniji"?

Tvrdnja: "Krađa je legalna u Kaliforniji," izjavio je Elon Musk, dodajući da se, ako vrijednost ukradene robe iznosi ispod 1.000 dolara (oko 970 evra), navodno kradljivci neće procesuirati.

Činjenice: Krađa nije legalna u Kaliforniji, što je jasno, na primjer, iz priopćenja guvernera Kalifornije o akcijama provedenim diljem države protiv organiziranog kriminala u maloprodaji.

Ova tvrdnja, koju je ranije iznio i novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump, odnosi se na Propoziciju 47, značajnu reformu kaznenog prava koju su glasači Kalifornije usvojili 2014. godine s ciljem smanjenja kazni za određene krađe i posjedovanje droge.

Prema Propoziciji 47, krađa robe u vrijednosti manjoj od 950 dolara klasificirana je kao prekršaj, a ne kao kazneno djelo. Ova promjena bila je dio šire reforme usmjerene na smanjenje prenatrpanosti zatvora.

Međutim, krađa robe ispod 950 dolara i dalje je nezakonita i kažnjiva kaznom zatvora do šest mjeseci i novčanom kaznom do 1.000 dolara.

7 milijuna migranata u Njemačkoj od 2015?

Tvrdnja: "U Njemačkoj smo imali priljev od skoro 7 milijuna ljudi, ali to su samo službeno registrirani," rekla je Weidel, optužujući njemačku vladu za rasipanje novca na imigraciju i kriveći je za nereguliranu, ilegalnu migraciju.

Odmah nakon toga, Weidel je skrenula diskusiju na temu migranata koji nezakonito ulaze u Njemačku bez putovnice, ne praveći jasnu razliku između njih i drugih kategorija migranata.

Činjenice: Broj koji je Weidel navela – "priljev od 7 milijuna ljudi" – približno odgovara službenim podacima o migraciji u Njemačkoj. Prema Saveznoj službi za statistiku, taj broj odražava ukupne migracijske podatke od 2015. godine.

Međutim, izjava Weidel je obmanjujuća jer spaja različite vrste migracija. U tu brojku uključeni su i legalni migranti, poput kvalificiranih radnika i vlasnika poduzeća, zajedno s tražiteljima azila.

Prema podacima Eurostata, Njemačka je od 2015. primila oko 3 milijuna zahtjeva za azil, od kojih su neki na kraju odbijeni.

*ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku