Sve je u ekonomiji i na francuskim izborima

Kada se francuski predsjednik Emmanuel Macron obratio naciji navečer 9. lipnja, doimao se samouvjereno unatoč porazu njegove stranke na izborima za Europski parlament. Naime, u Francuskoj je najveći broj glasova osvojila krajnje desna stranka Rassemblement National (RN - Nacionalno okupljanje) bivše predsjedničke kandidatkinje Marine Le Pen. "Današnji izazovi zahtijevaju debate, postavljanje ciljeva za našu zemlju i poštovanje prema našim građanima - zato sam odlučio ponovo vam dati mogućnost izbora u vezi naše parlamentarne budućnosti", rekao je Macron. No, prijevremeni parlamentarni izbori bi, umjesto jasnoće, mogli dovesti do dugoročne gospodaske nestabilnosti, pribojavaju se stručnjaci.

Macronova najava je već izazvala nemir. Kao i mnogi Francuzi, i investitori su njome bili potpuno iznenađeni, kaže Philippe Crevel, ekonomist i šef pariškog think-tanka Cercle de l'Epargne. "Francuski burzovni indeks Cac 40 je pao za osam posto u tjednu nakon toga i porasle su kamate na francuski državni dug", pojasnio je u izjavi za DW. Ove šok-reakcije su se smirile nakon nekoliko dana, ali je nervoza ostala prisutna među investitorima. Posebno kada su RN i na brzinu formirani ljevičarski Novi nacionalni narodni front (NFP) – kome pripadaju ljevičarska stranka Nepokorena Francuska, Socijalistička stranka, Zeleni i Komunistička partija - objavili više detalja o svojim programima i nagovijestili velikodušne izborne poklone.

RN i NFP su, kao što su predviđale ankete, zauzele prvo i drugo mjesto u prvom krugu nacionalnih parlamentarnih izbora 30. lipnja. U drugom krugu bi RN mogao ponovo dobiti najveći broj glasova, a NFP bi mogao završiti na drugom mjestu. Macronov stranački savez Ensemble bi bio na trećem mjestu.

Politički bodovi na mirovinskoj reformi

I RN i NFP žele, na primjer, povući Macronovu kontroverznu mirovinsku reformu kojom je minimalna dobna granica za odlazak u mirovinu povećana sa 62 na 64 godine. NFP čak ovu granicu želi spustiti na 60 godina. "To je zaista surealno - financijska situacija Francuske je katastrofalna, a sve stranke, čak i Macronova, obećavaju biračima ogroman novac", smatra Crevel te pojašnjava: "Iako političari to rade već 40 godina, sada smo zaista pred ponorom."

Državni dug Francuskeje 2023. godine iznosio oko 110 posto bruto domaćeg proizvoda, a proračunski deficit 5,5 posto.

Zbog toga je Europska komisija pokrenula postupak protiv ove zemlje - na kraju krajeva, članice EU-a su prema Paktu o stabilnosti i rastu obvezane ograničiti javni dug na 60 posto BDP-a i proračunski deficit na tri posto BDP-a.

Ipak, čini se da investitori imaju određene preferencije prema RN-u, kaže Crevel. "NFP je antikapitalistički i antieuropski i želi istupiti iz Pakta o stabilnosti i rastu, dok RN više ne pokazuje tako otvoreno svoje antieuropske stavove - iako su mnoge mjere krajnje desnice nespojive s europskim pravilima", kaže ovaj ekonomist. Tako stranka Marine Le Pen namjerava istupiti iz europskog tržišta električne energije i smanjiti francuske uplate u proračun Europske unije. Ova stranka također namjerava uvesti sustavne kontrole na nacionalnim granicama, što bi bilo u suprotnosti s pravilima bezgraničnog šengenskog prostora.

I Christopher Dembik iz investicijske tvrtke Pictet Asset Management France smatra da izborni program NFP-a više zabrinjava financijski svijet nego program RN-a. "Ulagače prvenstveno brine antieuropski lijevi savez, a manje RN i, na primjer, njegov plan da smanje PDV na električnu energiju, plin i benzin s 20 na 5,5 posto, o čemu bi se moralo pregovarati na europskoj razini", kaže Dembik za DW. "Pored toga, ova krajnje desna stranka je obećala reviziju državnih financija, što ukazuje na to da ona želi smanjiti javni dug."

Ksenofobija umjesto preraspodjele?

No Michael Zemmour, profesor ekonomije na sveučilištima Lumière Lyon-2 i Sciences Po Paris, oštro se protivi tom stavu. "Stvoren je pogrešan dojam da bi NFP svojim rastrošnim mjerama mogao uništiti francusko gospodarstvo. Ali RN vodi kampanju s poreznim olakšicama koje planira financirati smanjenjem zdravstvenog osiguranja za strance", kaže on u razgovoru za DW. "Osim što je to moralno neprihvatljivo, RN također stalno mijenja svoj program, na primjer, što se tiče datuma kada će povući Macronovu mirovinsku reformu, tako da nije moguće procijeniti ekonomske posljedice toga. Šokantno je da investitori, čini se, više preferiraju ksenofobiju nego preraspodjelu – između ostalog i zbog toga što pretpostavljaju da će RN ublažiti svoje programske ciljeve kao što je to učinila premijerka Italije Giorgia Meloni nakon što je došla na vlast 2022. godine."

Rezultati prvog kruga izbora sada su usmjerili fokus na RN, koji bi, prema anketama, trebao dobiti jednostavnu ili apsolutnu većinu u drugom krugu. NFP bi eventualno mogao biti dio velike koalicije, gdje bi teško mogao provesti najskuplje mjere svog programa. "Vlada RN-a bila bi presedan u Francuskoj, ali bi vjerojatno pala u potrošačku groznicu, što bi već ionako kompliciranu godinu za Europsku komisiju učinilo još težom", kaže Maria Demertzis, ekonomska stručnjakinja iz briselskog think-tanka Bruegel. "Ove godine EU uvodi nova pravila za postupak zbog deficita, prema kojima države kojima je upućeno upozorenje moraju predstaviti višegodišnji plan za smanjenje troškova. To je problematično i u normalnim vremenima - s vladom RN-a bilo bi to sigurno još kompliciranije."

U opasnosti stabilnost eurozone

Za Mujtabu Rahmana, direktora za Europu konzultantske firme za procjenu rizika Eurasia Group sa sjedištem u New Yorku, svi vjerojatni scenariji izbornih rezultata bi mogli dovesti do političke i financijske nestabilnosti. "U slučaju jednostavne većine za RN Francuska bi bila u političkoj pat poziciji s dva velika bloka u parlamentu i centrom koji bi bio stisnut između njih, s oslabljenim predsjednikom koji bi imao vrlo malo moći. Tu dolazi i značajan rizik od izbijanja unutarnjih nemira", objašnjava on za DW. "Ako bi RN dobio apsolutnu većinu, bio bi direktno u sukobu s Europom, njenim pravilima o konkurenciji i unutarnjem tržištu i to zbog RN-ove politike nacionalnog favoriziranja koja strancima uskraćuje njihova temeljna prava. Njegova ekspanzivna fiskalna politika također bi mogla potaknuti druge populiste poput Meloni da ga slijede, što bi ugrozilo stabilnost cijele eurozone."

Ovaj članak je izvorno objavljen na njemačkom jeziku