1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zelena oaza usred Amsterdama

Anne-Sophie Brändlin13. kolovoza 2015

Skupina poduzetnika je u Amsterdamu područje starog, zagađenog brodogradilišta pretvorila u pravu oazu koja praktično sama zbrinjava sav svoj otpad. Izazova još ima, ali je već sad pitanje prestiža raditi u De Ceuvelu.

https://p.dw.com/p/1GDs0
Foto: DW/A.-S. Brändlin

Amsterdam se može pohvaliti prekrasnim kanalima, ali jedva da će se naći netko tko bi u nekom od njih makar samo pokvasio noge. Jer oni su prepuni otpada, zahrđalih bicikala, plastike, a i vode iz kanalizacije često završavaju u kanalima Amsterdama.

Ali samo nekoliko minuta vožnje trajektom od središta grada se nalazi zelena oaza - i to nastala na kanalu koji je bio upravo beznadno zagađen.

Osamdesetak godina kanal Van Hasselt na sjeveru Amsterdama je bio komercijalno brodogradilište. Što se tamo izlilo na tlo tijekom desetljeća industrijske proizvodnje, bolje je i ne pitati. Laboratorijski nalazi svjedoče kako je tlo upravo prepuno otrovnih teških metala i kemikalija svih vrsta. Zato je, kad je brodogradilište zatvoreno 2000., više od decenije stajalo napušteno. Tek 2013. je skupina hrabrih poduzetnika, u tradiciji kreativnog duha tog nizozemskog grada, odlučila potpuno promijeniti to područje.

Amsterdam kanali
Kanali Amsterdama su poznati u čitavom svijetu, ali nemojte slučajno pasti u jedan od njih: voda je sve prije nego čista.Foto: DW

Rezultat je De Ceuvel, kreativna i autonomna radna zajednica koja posebnu pažnju polaže u ekološku tehnologiju. Samo godinu dana nakon što je otvorena, 15 ureda i studija izgrađenih na preuređenim plovećim kućama su privukli mješavinu osobenjaka, poduzetnika, umjetnika i hipija. A De Ceuvel je postao ogledni primjerak za održiv ekološki koncept. Kako je u tome uopće uspio?

Nema izbora nego - biti kreativan

Jer nije lako bilo što graditi na zagađenom tlu. Guus van der Ven iz savjetničke tvrtke Metabolic, koja stoji iza ovog projekta, nam objašnjava i zašto: "Zbog zagađenog tla, ne možete kopati dublje od pedesetak centimetara. Dakle ne možete kopati temelje, ne možete čak ni postaviti kanalizaciju ili plinske instalacije. Zato smo morali biti kreativni."

Izbor je svakako bio uzeti ekološka i "čista" rješenja i ne samo naselje, nego i svaku zgradu učiniti što je više moguće samodostatnom. Kako energetski, tako i kad je riječ o njenim otpadnim vodama. Zapravo su tek rijetko posegnuli za nekim rješenjem visoke tehnologije, nego za iznenađujuće učinkovitim low-tech rješenjima.

Amsterdam De Ceuvel
Samo par minuta dalje od centra osvanulo je naselje koje dokazuje kako se može i drugačije - čak i na beznadno zagađenom tlu.Foto: DW/Anne-Sophie Brändlin

Umjesto da grade uobičajen sustav kanalizacije, u De Ceuveu se pouzdaju u prirodnu snagu biljaka koje filtriraju vodu, poput vrbe, konoplje i bambusa i koje su zasađene da zbrinjavaju kanalizaciju. Korijenje tih biljaka sadrži bakterije koje zapravo čiste vodu.

"To je jednostavna, jeftina i prirodna alternativa kanalizaciji", kaže nam van der Ven. Ne treba crpki i cijevi, jedino svi tamošnji stanovnici moraju koristiti biološki razgradiv sapun. A onda dolazi još jedan bonus: na taj način se tamo koristi 75% vode manje nego u običnim uredima.

Umjesto zemlje, odlazi "prljavo" bilje

Na sličan genijalno jednostavan način su se prihvatili i problema zagađenog tla. Uredi na plovećim kućama su povezani šetnicom od bambusa pored koje je posađeno mnoštvo biljaka za koje se zna da crpe zagađenje i teške metale iz tla. Posađene su i biljke druge vrste i njihova zadaća jest da stabiliziraju tlo od mogućeg klizanja. I jedne i druge biljke se sijeku i odvoze jednom godišnje - a s njima odlazi i zagađenje koje je do tada bilo u tlu.

Guus van der Ven ponosno pokazuje na 'tajno oružje' njihovog ekološkog koncepta
Guus van der Ven ponosno pokazuje na 'tajno oružje' njihovog ekološkog koncepta: to nije obična šikara, nego izabrane biljke koje čiste ne samo vodu, nego i tlo.Foto: DW/Anne-Sophie Brändlin

Naravno, problem tako još nije riješen i još razmišljaju što da onda učine s tim "prljavim" kompostom. Ali u svakom slučaju, to je manji problem: "Na kraju, umjesto da imamo stotine kamiona zagađenog tla, imat ćemo nekoliko kubika koncentriranog zagađenja", objašnjava van der Ven.

Doslovce ništa iz tog naselja ne odlazi u kanalizaciju, čak ni izmet iz nužnika. Doduše, ono što se sakuplja u gnojnicama provjerava se na uzročnike bolesti, ali nakon toga se i to koristi kao gnoj za hranu koja se tamo proizvodi.

"Tako jedemo hranu koja se gnojila našim vlastitim izmetom, onda idemo na klozet i opet stvaramo gnoj za hranu i zatvaramo ekološki krug. Želimo pokazati da je takav zatvoren ciklus moguć čak i u urbanom okolišu", kaže nam van der Ven.

Mokraća je drugi problem, ali i iz nje destiliraju fosfate koji se kasnije koriste u poljoprivredi. Tako su i pisoari postavljeni u kavani De Ceuvel i gdje se rado okupljaju zaposlenici, obitelji i turisti, pridonose ekologiji. Van der Ven ne može razumjeti zašto se to ne čini u mnogo većim razmjerima jer su izvori fosfata inače ograničeni: "Obzirom kako brzo koristimo zalihe fosfata u svijetu, zašto ne koristimo naš, ljudski otpad koji također sadrži važan sastojak u proizvodnji hrane?"

Klima-Roadtrip nach Paris - De Ceuvel
De Ceuvel je tako postao mjesto gdje se rado odlazi popiti kava - a čak će i mokraća posjetitelja biti dobro upotrebljena.Foto: DW/A.-S. Brändlin

"Gradili su sami pa sada paze"

Čitav koncept naselja De Ceuvel zapravo nije tek zbir tehničkih i bioloških rješenja, nego su mu najvažniji ljudi koji tamo borave i koji su promijenili svoj odnos prema okolišu. "Mislimo da je tehnički napredak važan, ali mislimo da je još važnije da uključimo ljude u taj projekt kako bi obratili pažnju i bili svjesni te ekološke ravnoteže", kaže nam stručnjak za okoliš.

Tu su posegnuli i za jednim trikom: organizatori naselja su pozvali buduće stanovnike neka sami izgrade svoj sustav filtriranja otpadnih voda prije nego što usele. Na taj način se stvorila zajednička želja za ekološkim pristupom i prije nego što su došli u to naselje: "Tako nikome ne pada na pamet da koristi bilo što drugo osim sapuna koji je biološki razgradiv, jer znaju da bi to uništilo filtar kojeg su napravili i znaju koliko su se namučili da ga naprave", smije se van der Ven.

Sve tehnologije u naselju su decentralizirane i svaka zgrada ima svoju gnojnicu, svoje solarne panele i svoje sustave grijanja. A obzirom da su žitelji naselja bili uključeni i u stvaranje te ekološke oaze, tako se sada znaju i sami brinuti za sustave svoje zgrade.

"De Ceuvel je dokaz kako ne trebate velike kompanije koje će graditi skupe sustave kanalizacije i grijanja kojima se onda upravlja s nekog udaljenog mjesta, valjda negdje u Kini. Sve funkcionira i sasvim lokalno i prirodno, ako stvorite zajednicu kojoj je stalo do održivosti i prirodnog okoliša", zaključuje van der Ven.