Bolje poplave na oranicama nego u sobama

Svaki put kada obilne padavine dovedu do poplava, ljudi se brinu za svoju imovinu, za svoje kuće. Možemo li se odbraniti od poplava? Jesmo li dali dovoljno prostora rekama? Na ova pitanja odgovaraju eksperti poput Emila Distera sa Instituta za tehnologiju u Karlsrueu. On u osnovi vidi usku povezanost između zaštite od poplava i prirodnih poplavnih područja duž rečnih tokova: "Reka je u svom provobitnom stanju stvorila prostor za poplavu. To su poplavna područja duž rečnih tokova u kojima se ranije, bez uticaja čoveka, pri ekstremno velikim vodostajima mogao izliti kompletni višak vode", objašnjava Dister. "Mi smo ta prirodna poplavna područja drastično smanjili i sada za istu ili čak povećanu količinu vode na raspolaganju stoji znatno manje prostora."

Prema podacima Saveznog ureda za zaštitu prirode u Nemačkoj u proseku je nestalo 80 odsto poplavnih područja duž rečnih tokova. Ona su ustupila mesta naseljima ili industrijskim objektima ili su intenzivno iskorišćena u poljoprivredne svrhe. Upravo u regionima na istoku Nemačke, koji su više puta bili pogođeni poplavama je to slučaju, što dokazuju i brojne studije, kaže Dister.

Organizacije za zaštitu prirode zahtevaju „re-naturaciju“ reka kako bi se stanovništvo zaštitilo od poplava. "Nemačke savezne zemlje su u prvoj liniji investirale u tehničke mere kao što su izgradnja zidova i visokih nasipa. To nije dovoljno", smatra predsednik NABU-a (Centar za zaštitu prirode), Olaf Čimpke. Bez postojanja poplavnih područja duž rečnih tokova smanjuje se mogućnost izjednačavanja nivoa vodostaja, koji je u porastu. "Potrebne su nam reke sa slobodnim obalama. To ne služi samo zaštiti od poplava, već štiti i prirodu", ističe Čimpke.

Nasipi nisu optimalna zamena

U organizacija za zaštitu prirodne sredine WWF na sličan način gledaju na ovu problematiku. Proteklih godina se pre svega radilo na prognozama i na prevelikoj tehničkoj zaštiti od poplava, kritikuje Geord Rast, referent za vodogradnju i hidrologiju. "Sanirani i povišeni nasipi mogu u pojednim slučajevima biti razumna opcija. Ipak to često samo prebacuje problem nizvodno u susedne opštine."

Mora se razmisliti o izdiferenciranom menadžmentu kada je reč o riziku od poplava u različitim područjima, kaže Emil Dister: "To bi značilo da se pri veoma velikim poplavama ciljano dozvoli plavljenje poljoprivrednih površina kako bi se time zaštitila urbana područja ili industrijske zone." Ili kako je to formulisao ekspert WWF-a Rast: "Bolje je da su poplave na oranicama, nego u dnevnim sobama."

U nekim mestima već postoje veštački napravljena poplavna područja, tzv. polderi, ili bazeni za zadržavanje vode u slučaju katastrofe, koji se ciljano preplave vodom. To se u određenim slučajevima ne može sprečiti, ali to ne nudi dobru alternativu prirodnim poplavnim područjima, kaže Dister, koji se bavi i istraživanjem eko-sistema prirodnih poplavnih područja duž rečnih tokova. "Polderi mogu da se usmeravaju na veoma različite načine, a ako se to događa samo u slučaju katastrofe, onda je to za prostor koji je pogođen zaista katastrofa, jer ne postoji sistem prilagođavanja poplavama. U prirodnim poplavnim područjima duž rečnih tokova postoje životne zajednice koje su stalno izložene poplavama i koje su čak na njih upućene.

Klimatske promene?

Nakon izlivanja Elbe 2002. godine nemačka Vlada i savezne zemlje su inicirale sveobuhvatni program zaštite od poplava. Ipak više od deset godina nakon tadašnjih poplava rizik se jedva smanjio, kaže Rast. On kaže da se malo toga dogodilo kako bi se reci dalo više prostora i kako bi se smanjio potencijal za nastanak štete, navodi WWF. Organizacija NABU zahteva poseban program kojim bi se finansirala re-naturacija vodotoka i poplavnih područja duž rečnih tokova.

Stručnjaci zbog klimatskih promena računaju sa sve češćim ekstremnim vremenskim prilikama. Investicije u zaštitu od poplava ne smeju ni u kom slučaju biti dalje odlagane, kaže Mojib Latif iz Centra Helmhilc za istraživanje okeana u Kilu. "Moramo prirodi vratiti jedan njen deo. Jer priroda sebi stalno vraća ono što joj je jednom pripadalo. Potrebno je više poplavnih područja!" Osim toga, on kaže, da bi se moralo razmisliti i o nepopularnim merama kao što je zabrana izgradnje u ugroženim područjima.

I Emirl Dister smatra da je ponovo pretvaranje područja blizu reka u prirodna poplavna područja i šume neophodna mera u cilju adaptiranja na klimatske promene. Uprkos tome biće situacija u kojima sve te mere neće biti dovoljne, upozorava Dister. On podseća na poplave iz 1342. godine koje su dovele do ogromnih pustošenja na zapadu Nemačke. "Prirodna poplavna područja u tom slučaju nemaju nekog efekta, kao ni druge mere, ništa. Može se uraditi mnogo toga, ali apsolutna zaštita od poplava ne postoji."