"Kultura straha" u SAD-u

DW: Kada vidimo aktualne događaje u Dallasu, moramo se zapitati: kako je moguće da u jednom ovakvom društvu u današnje vrijeme situacija tako eskalira?

Scott Lucas: U SAD-u je uvijek postojalo to proturječje. S jedne strane se radi o gospodarski i vojno snažnoj zemlji koja - unatoč mnogim greškama - ima vrlo dobar politički sustav. Ali istovremeno Amerikanci žive u kulturi straha. To je jedna preplašena zemlja i to već desetljećima. I sam sam to doživio za vrijeme Hladnog rata, ali i u razdoblju nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine. Ljude je strah od problemskih četvrti, od odricanja i od toga šta će drugi ljudi učiniti, boje se droge i kriminala.

Pokret "Black Lives Matter" je utemeljen nakon što je u Fergusonu bijeli policajac ubio afroameričkog učenika Michael Browna. Taj pokret se bavi vrlo važnim temama. Ne radi se samo o policijskom nasilju ili navodnom policijskom nasilju, nego o gospodarskoj situaciji, o nezaposlenosti u pojedinim regijama i o razlikama u primanjima. Postoji, međutim, opasnost da se ovaj pokret shvati kao prijetnja za čitavu policiju. Ako bi se to dogodilo, isključila bi se mogućnost dijaloga i došlo bi do sukoba.

Jedan bivši parlamentarni zastupnik u Kongresu, Joe Walsh, na Twitteru piše da je zavladao rat. Ako političari budu iskorištavali ovu situaciju i birali ovakve izraze, kao na primjer Donald Trump, to će vrlo brzo dovesti do erozije društva. A onda i do više od erozije. Ja nikada ne bih upotrijebio izraz "prijetnja", jer bi to išlo u prilog ovakvoj retorici, već bih rekao da američka politika ima ozbiljan problem.

Trenutno su ocjene situacije i priče ljudi u socijalnim mrežama potpuno kaotične. Svatko sebe vidi kao žrtvu šikaniranja. Koliko je ovo što se trenutno kuha opasno?

Socijalne mreže mogu sve dodatno pojačati jer korisnici mogu u svom krugu saveznika komunicirati i međusobno se poticati u kritici neprijatelja. Socijalne mreže funkcioniraju, osim toga, puno brže nego tradicionalni mediji, tako da se i rasprave brže šire. Bilo je već i pokušaja da se prevlada traženje krivaca. A ironija sudbine je da je upravo policija u Dallasu dozvolila prosvjede kako bi se otvoreno razgovaralo o svemu. Ali ova tragedija bi mogla imati i jednu drugu posljedicu, iako to još nije slučaj: moglo bi se dogoditi da se počne oštro djelovati protiv prosvjednika ili da prosvjedi općenito budu zabranjeni.

Policija, a i prosvjednici vrlo brzo počnu govoriti: "Mi smo žrtve." Ali ako upadnemo u tu zamku, ako to budemo to slušali, ako tome budemo vjerovali, onda ćemo previdjeti činjenicu da postoje načelni pokušaji da se takva vrsta komunikacije i traženja krivaca prevlada.

Postoji li, prema Vašem mišljenju veza između kulture posjedovanja oružja u SAD-u i militarizacije vojske?

To je pitanje koje postavljamo već godinama. Moja ocjena glasi: dok budemo uspjeli izaći na kraj s oružjem do kojeg se u Americi svugdje može doći legalno, dok budemo stali ukraj glavnim uzrocima nasilja, manjkava kontrola nad vatrenim oružjem će progutati naše društvo. Ako sada ne uspostavimo dijalog i ako budemo još pojačavali sukob, onda to će imati teške posljedice.

Scott Lucas je politolog sa Sveučilišta u Birminghamu koji se bavi američkom politikom.

Razgovor je vodio Jacob Resneck.