Od terra incognite do arheološkog Eldorada

Blagoje Govedarica je hodajuća arheološka enciklopedija. U razgovoru elokventan, zabavan, pršti od anegdota iz dugogodišnjeg života i rada. Nikad mu u životu, kaže, nije bilo dosadno. No ovaj vispreni  72-godišnjak, u razgovoru za DW, ističe da nikad nije bio aktivniji, mada je već u zasluženoj mirovini. Nedavno je na berlinskom Slobodnom univerzitetu održao online-predavanje o 140 godina arheologije u Bosni i Hercegovini. „ Jubilej je trebao biti obilježen nizom manifestacija pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH od aprila do oktobra prošle prošle godine u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli, Trebinju, ali je zbog korone sve otkazano. "No, bilo mi je važno da taj jubilej na neki način obilježim ovdje u Njemačkoj, barem ovim virtualnim predavanjem a imam još gomilu planova za budućnost,"priča Govedarica.

Ljubav prema arheologiji još od djetinjstva

Rođen 1949. godine u bačkom Dobrom Polju u Srbiji, osnovnu školu i gimnaziju Blagoje Govedarica pohađa u Nikšiću u Crnoj Gori. „ Nikšić je u vrijeme Rimljana već bio naseljen i ja sam se kao dijete već tu muvao po ostacima jednog naselja. Bedem smo ga zvali. Tu su ostala i stara turska utvrđenja. 1968. godine sam se, na Filozofskom fakultetu u Beogradu, upisao na arheologiju. Bilo je to vrijeme studentskih nemira. Univerzitet je odlučio da se svi koji žele, bez prijemnog ispita mogu upisati  na fakultet. Bilo nas je 600 brucoša, a na kraju nas je ostalo tek nekoliko desetina. Ja sam diplomirao među prvih deset na arheologiji i ilirologiji. Tu sam 1980. godine i magistrirao".  

Početak karijere u Sarajevu

1973. godine dolazi u Sarajevo, gdje dobija mjesto u Centru za balkanološka ispitivanja u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture. „Sarajevo je tada bilo jak arheološki centar i bilo je vrlo teško dobiti to mjesto, no moj beogradski profesor Milutin Garašanin me preporučio svom sarajevskom kolegi Alojzu Bencu". Govedarica godinama vrši arheološka iskopavanja na više od 50 lokaliteta, ne samo u BiH već i u Hrvatskoj, Njemačkoj, Moldaviji i Ukrajini. Posebnu važnost za njegov naučni rad ali i za razvoj arheologije u BiH su imala iskopavanja u jugozapadnoj Bosni, na Glamočkom, Livanjskom i Duvanjskom polju, te pronalaženje grobnih humki na Kupreškom Polju.

Rad u Njemačkoj još od studentskih dana

Još za vrijeme studija je Blagoje Govedarica dolazio u Njemačku, gdje je učestvovao u različitim arheološkim iskopavanjima, između ostalog praistorijskih naselja i nekropola u Waltersdorfu kod Berlina. „Od 1981. godine sam redovno dolazio u Njemačku. Dobijao sam različite stipendije, između ostalih i Humboldtovu stipendiju na Univerzitetu u Heidelbergu od 1989. do 1991. godine." Rat u BiH ga zatiče u Sarajevu, koje sa porodicom napušta 1992. godine i ponovo dolazi u Heidelberg. Od te godine se bavi ne samo naučnoistraživačkim, već i pedagoškim radom na univerzitetima u Heidelbergu i Berlinu. U Heidelbergu brani i habilitaciju 2000. godine. Od 2007. godine radi kao honorarni profesor na Njemačkom arheološkom institutu te na Slobodnom univerzitetu u Berlinu.

Veza sa BiH njegovana svih godina

Svo vrijeme življenja i rada prof. dr. Blagoje Govedarica ne prekida saradnju sa BiH. Dopisni je član ANU BiH-a a od 2001. godine obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa „Godišnjak"/"Jahrbuch" u Sarajevu. „Bilo mi je vrlo važno da se nanovo ustanovi studij arheologije u Sarajevu, te da aktiviramo izdavačku i istraživačku djelatnost, posebno u saradnji sa Nijemcima. Naročito mi je važna saradnja sa Centrom za balkanološka ispitivanja, gdje sam počeo svoj rad i stasao kao naučnik. Jer, kako se to kod nas u Bosni kaže, prva ljubav zaborava nema."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu