Umjetna inteligencija: Njemačka želi nadoknaditi zaostatak

Vjerodostojna tehnologija, industrijski podaci, europska suradnja – to su ključne riječi plana kojim bi Njemačka htjela sustići vodeće zemlje na području umjetne inteligencije (UI) na globalnom tržištu.

Svuda u svijetu inovacije napravljene zahvaljujući umjetnoj inteligenciji mijenjaju čitave branše. Istovremeno ni jedan od vodećih programa ne dolazi iz Njemačke. Na svjetskom tržištu dominiraju programi malobrojnih poduzeća iz SAD-a i Kine.

„Stvarnost je da se predugo ništa ne događa", izjavio je savezni kancelar Olaf Scholz na vrhovnom susretu savezne vlade o digitalizaciji održanom u Frankfurtu na Majni. Takav susret se održava svake godine, a na njemu sudjeluju predstavnici politike, uprave, gospodarstva i civilnog društva. Ali ipak, nastavlja Scholz, „odustanak nije na mjestu jer snage koje ima naša zemlja – izumiteljski duh, inovacijska snaga i marljivost – i danas postoje".

U Frankfurtu su ministrice i ministri iz vladajuće koalicije sastavljene od socijaldemokrata (SPD), Zelenih i liberala (FDP) predstavili svoj plan kako bi Njemačka trebala postati konkurentna u natjecanju oko umjetne inteligencije. Srednjoročni cilj je zemlju učiniti tehnološki „suverenom", dakle neovisnom o ponudama stranih tehnoloških divova.

Dobri u istraživanju UI-ja, zaostajanje u provedbi

Istraživanje „umjetne inteligencije", dakle računalnih programa koji manje-više samostalno obavljaju zadaće, za koje je ranije bila potrebna ljudska inteligencija, provodi se od sredine 20. stoljeća. Često su i znanstvenici iz Njemačke prednjačili u tomu.

Potaknuta širenjem programa kao što je ChatGPT, koji naoko iz ničega stvaraju tekstove, slike ili računalne kodove, umjetna inteligencija trenutno doživljava novi uspon. Da ni jedan od trenutno vodećih softwarea ne potječe iz Njemačke pokazuje jedan temeljni problem, upozoravaju analitičari: Njemačka daje, istina, važan doprinos u istraživanju umjetne inteligencije. Ali to ne dovodi do razvitka praktičnih primjena.

Jedan od razloga, rekao je Scholz u Frankfurtu, je to što brojnim poduzećima, osobito nakon što dosegnu određenu veličinu, nedostaje potrebni rizični kapital da bi dalje raslo. Da bi se Njemačku učinilo tehnološki „suverenom" zato je nužno mobilizirati više investicija. „Samo tako će iz inovacija nastati i novi poslovni modeli u Njemačkoj."

Raste odobravanje u industriji i društvu

Ipak, nešto se događa u Njemačkoj. To pokazuju rezultati jedne nove studije koju je u Frankfurtu predstavila udruga informacijske i telekomunikacijske tehnologije Bitkom: ne samo da ljudi u Njemačkoj sve više umjetnu inteligenciju vide kao šansu, a ne kao opasnost. Prema studiji Bitkoma u međuvremenu je i 20 posto poduzeća u Njemačkoj, u kojima je provedeno istraživanje, umjetno inteligenciju ugradilo u svoje poslovne postupke, što je za šest posto više nego prošle godine. Broj start-up-poduzeća na području umjetne inteligencije u tom razdoblju je porastao za 35 posto, kažu predstavnici savezne vlade. Danas je oko 92 posto Njemačke pokriveno standardom 5G mobilne tehnologije.

Izgleda da je to rezultat nastojanja inicijativa koje su nastale uz javnu potporu, kao što je Centar budućnosti za umjetnu inteligenciju u proizvodnji usredotočenoj na čovjeka (ZUKIPRO). Taj centar u kojem rade znanstvenici, tehničari i treneri besplatno savjetuje mala i srednje velika industrijska poduzeća i obrtnike, kao mesare, stolare ili zlatare, kako mogu upotrijebiti umjetnu inteligenciju.

„Poduzeća se nadaju da prije svega mogu smanjiti troškove i postati učinkovitija", kaže Estella Landau iz centra ZUKIPRO u razgovoru za DW. Radi se i o tomu da se smanje strahovi, kaže ona. „Brojna poduzeća se zanimaju za UI, ali ne znaju točno što ih očekuje, nesigurna su i traže savjet."

Dominacija američkih ponuđača

Istovremeno velika većina programa primjene umjetne inteligencije, koje koriste njemačka poduzeća, i dalje potječe od američkih ponuđača kao što su Microsoft ili Google – što nameće pitanje, koliko njihovo korištenje pomaže Njemačkoj da postane neovisnija.

„To je srednjoročna strategija i ne znači da smo na cilju", priznao je savezni ministar gospodarstva Robert Habeck na upit DW-a. Od početka opsežne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine jako je porasla svijest o važnosti tehnološke suverenosti kako u industriji tako i u politici. Imajući to na umu njegovo ministarstvo uočava „da europska, a i njemačka tehnika napreduje".

Jače korištenje njemačkih industrijskih podataka

Kao još jedan ključni element njemačke strategije umjetne inteligencije Habeck je naglasio korištenje industrijskih podataka. „Njemačka poduzeća sjede na blagu podataka", rekao je ovaj političar iz Zelenih. Oni bi ovoj zemlji omogućili da u sljedećem velikom valu umjetne inteligencije igra sasvim pri vrhu i razvije nove sustave, koji mogu preuzeti sve više specijaliziranih zadaća.

Za to je presudna suradnja i na europskoj razini, kaže Habeck. „Njemački obujam podataka, iako je on velik, sam će ipak biti premalen – mi moramo pronaći europski pristup."

Europska suradnja kod umjetne inteligencije

Istovremeno Njemačka teži u sklopu šire europske strategije da postane vodeća u svijetu kod razvitka vjerodostojne umjetne inteligencije: tehnologije koja pomno pazi na osnovna prava korisnika i tako stvara prednost u povjerenju u odnosu na programe drugih ponuđača.

Najvažnija mjera je zacijelo Uredba Europske unije o umjetnoj inteligenciji koja je stupila na snagu prvoga kolovoza. Najopsežniji paket zakona o umjetnoj inteligenciji u cijelom svijetu vrlo strogim pravilima podvrgava rizične primjene umjetne inteligencije. Presudno je sad, upozorili su predstavnici industrije u Frankfurtu, da poduzeća dobiju jasnoću o tomu, koja pravila za njih vrijede, a koja ne.

To su zajamčili predstavnici njemačke vlade na skupu u Frankfurtu. Istovremeno su naglasili da je to ispravan pristup kako bi se moglo konkurirati u globalnom natjecanju oko umjetne inteligencije. „Mi moramo slijediti drukčiju strategiju od one američkih poduzeća", rekao je Habeck.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.