Povratak na Utoyu

22. jula 2011. se ekstremni desničar i terorista Anders Behring Breivik ukrcao na trajekt ka idiličnom ostrvu udaljenom svega sat vremena od Osla. Naoružan pištoljem i puškom uspio je usmrtiti 69 ljudi, od kojih su većina bili djeca. Prethodno je u vladinoj četvrti Osla aktivirao auto-bombu, koja je ubila osam ljudi. Eskil Pedersen, tadašnji predsjedavajući Omladinske organizacije socijaldemokratske Radničke partije zakleo se nakon napada da će se članovi njegove partije vratiti na Utoyu.

Četiri godine kasnije i Håkon Knudsen je jedan od nekoliko stotina članova podmlatka Radničke partije, koji je krenuo na Utoyu. 2011 nalazio se u kafeteriji kada je čuo pucnjeve i vidio osobu za koju je najprije mislio da je norveški policajac. Ali kada je Knudsen svojim očima vidio kako je ta osoba hladno ubila drugu, postalo mu je jasno da se ne radi ni o kakvoj vježbi. Skočio je u more u momentu kada je Breivik otvorio vatru na nekoliko desetina ljudi, koji su sjedili na obali. "Utoyu povezujem sa najljepšim i najstrašnijim sjećanjima", kaže Knudsen. "Radujem se što se vraćamo na ovo ostrvo. 2011. nije bilo sigurno hoćemo li se ovdje ikada vratiti. Bio je to dug put."

Preokret za Norvešku

Neke od kućica na ostrvu su renovirane. Podignuta je nova hala, a čelični prsten sa utisnutim imenima žrtava obješen u šumi. Drugi objekti, poput centralne kafeterije, namjerno su ostavljeni u istom stanju u kakvom su bili nakon Breikovog napada, sa rupama od metaka. "To nas treba stalno podsjećati da se moramo zalagati za demokratiju i protiv rasizma", kaže Jørgen Frydnes, šef projekta Utoya na konferenciji za novinare, održanoj na ovom ostrvu.

Na početku je postojao veliki otpor za povratak na Utoyu, posebno od strane familija koje su tamo izgubile svoje najmilije. Protekle dvije godine se skup mladih norveških socijaldemokrata održavao u Gulsrudu, jednom mjestu preko puta Utoye, na kopnu, ali uvijek uz policijski zaštitu. Stoga je povratak na Utoyu veliki preokret. Norveška je time pokazala da je na putu da izliječi svoje rane i da gleda naprijed.

"Opšta atmosfera je relativno optimistična ali i na neki način posebna", kaže Knudsen. "Mnogi od učesnika, koji se vraćaju, znaju koliko je važan ovaj naš skup, ne za našu organizaciju već za cijelu zemlju. To je vrhunac našeg rada u posljednje četiri godine, kako bi se vratili našem svakodnevnom i političkom životu."

Ove godine se na Utoyi očekuje istorijski broj učesnika. Prijavilo se 1.000 mladih socijaldemokrata, kako bi učestvovali na trodnevnom ljetnjem okupljanju. To je duplo veći broj nego 2011. godine. Većina ovogodišnjih učesnika, otprilike njih 70 posto, nije bila na Utoyi, kada je Breivik izvršio napad.

U znaku solidarnosti

"Bile su to četiri bolne i hektične godine, ali mislim da ovaj skup sada pokazuje odlučnost ljudi nakon krvavog 22. jula. Nekoliko dana nakon toga izašli smo na ulice sa parolom: "Ne želimo da jedan naoružani počinilac definiše našu zemlju!", kaže Pedersen i dodaje da život, i pored svega teče dalje i da to tako "mora i biti".

Pedersen je jedan od nekoliko počasnih gostiju na Utoyi ovog vikenda. Doći će i bivši premijer i socijaldemokrata Jens Stoltenberg - koji je u međuvremenu generalni sekretar Nato ali i bivša premijerka Gro Harlem Brundtland. Breivik je njih oboje želio ubiti. Radničku je partiju okrivio za "islamsku kolonizaciju" Norveške, koju su oni navodno pomagali sa "pro-multikulturnom politikom". Breivik je u glavi imao pakleni plan: da premijerki Brundtland pred svima odsiječe glavu.

Mani Hussaini, nasljednik Pedersena na mjestu predsjedavajućeg Organizacije norveške socijaldemokratske omladine kaže da je ovogodišnje okupljanje u znaku solidarnosti. Rekao je da je ovaj skup važan da bi se ustalo za ideale, koji su brutalno napadnuti 22. jula 2011. godine ali i da bi se tugovalo za žrtvama i napadaču pokazalo da nije uništio zajedništvo, koje su oni bili izgradili.

"Utoya je srce omladinskog socijaldemokratskog pokreta, ali i poprište najmračnijeg poglavlja poslijeratne Norveške", rekao je Hussaini i dodao: "Utoyu smo korak po korak ponovo izgrađivali nakon terorističkog napada 2011. Uzeti je ponovo kao centar našeg ljetnjeg okupljanja je važan i veliki korak u našoj obnovi."